Francuska Centralna banka povukla sve zalihe zlata iz Amerike, zaradili više od 12 milijardi eura

Centralna banka Francuske (Banque de France) je prethodne sedmice objavila da je ostvarila kapitalnu dobit od 12,8 milijardi eura nakon što je unaprijedila 129 tona zlata, odnosno blizu pet posto ukupnih francuskih rezervi, između jula 2025. i januara 2026. godine.

To zlato je bilo posljednje iz francuskih rezervi koje su se nalazile u New Yorku. Zamijenjeno je ekvivalentnom količinom kupljenom u Evropi i smještenom u Parizu.

BdF postepeno zamjenjuje starije, nestandardno zlato s zlatnim polugama koje zadovoljavaju moderne međunarodne standarde od 2005. godine. Većinu svojih zlatnih rezervi premjestila je iz američke Federalnih rezervi i Centralne banke Engleske (Bank of England) između 1963. i 1966. godine.

Umjesto da rafinira i transportuje zlato koje je ostalo u SAD-u, banka je odlučila da ga proda i kupi novo, usklađeno zlato na evropskom tržištu.

Kroz 26 transakcija, BdF je ostvarila značajnu dobit, koristeći rekordno visoke cijene zlata tokom tog perioda.

Ukupne francuske zlatne rezerve od oko 2.437 tona, četvrte po veličini u svijetu, sada su sve u Parizu. To uključuje 134 tone starijih poluga i kovanica, koje banka namjerava dovesti do standarda do 2028. godine.

U Njemačkoj, koja drži druge najveće zlatne rezerve na svijetu, neki ekonomisti pozvali su vladu da povuče zlato iz SAD-a, ističući zabrinutost zbog nepredvidivih politika pod predsjednikom Donald Trump.

Bundesbank drži blizu 1.236 tona zlata u SAD-u, odnosno oko 37 posto svojih ukupnih rezervi.

“Trump je nepredvidiv i radi sve da generiše prihode. Zato naše zlato više nije sigurno u sefovima Federalne rezerve”, rekao je Michael Jäger, predsjednik Udruženja njemačkih poreskih obveznika i Evropskog udruženja poreskih obveznika.

Guverner BdF-a François Villeroy de Galhau je naglasio da odluka o premještanju francuskog zlata iz SAD-a nije bila politički motivisana.

Umjesto toga, zasnovana je na činjenici da se zlato višeg standarda trguje na evropskom tržištu, te da je kupovina novog zlata bila lakša od rafiniranja postojećih zaliha.

Izuzetni kapitalni dobici doprinijeli su neto dobiti banke od 8,1 milijardu eura za 2025. godinu, nakon neto gubitka od 7,7 milijardi eura prethodne godine.