Otkriveni ciljevi SAD-a nakon isteka ultimatuma Iranu

Izvjesno je da će Donald Trump napasti Iran u srijedu, jer ne zna kako da odstupi od ranijih prijetnji, iako u geopolitici nikada ne treba isključiti drugačiji ishod.

Govoreći o geopolitici, često se zaboravlja da iza karata, strategija i vojnih planova stoje stvarni ljudi čiji životi trpe posljedice takvih odluka. Privatna obavještajna kompanija Soufan Center podsjetila je u utorak da su tokom američko-izraelskih napada na Iran i Liban, kao i iranske odmazde, ubijene hiljade civila, dok su milioni raseljeni.

Radi se o humanitarnoj katastrofi kakva je već viđena u sukobima u Etiopiji, Sudanu, Pojasu Gaze i tokom ruske agresije na Ukrajinu. Soufan navodi da, osim neposrednih žrtava i razaranja infrastrukture, dugoročne posljedice uključuju ozbiljne negativne efekte na zdravlje, obrazovanje i ekonomsku stabilnost. Rat se često opisuje kao „nazadovanje u razvoju“, uz dokaze da dugoročno pogoršava životni vijek, zdravstvene ishode i stanje okoliša.

Teheran je već iskusio takozvane „crne kiše“ nakon ograničenih izraelskih napada na naftna postrojenja. Ukoliko se napadi na energetsku infrastrukturu prošire, očekuje se i širenje ovih opasnih padavina, kao i njihov štetan utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš u regionu.

Osuda prijetnji civilima

U ponedjeljak se oglasila Mirjana Spoljaric Egger, predsjednica Međunarodni odbor Crvenog križa, osuđujući namjerne prijetnje napadima na civilne ciljeve koje su obilježile širenje sukoba na Bliskom istoku. Bez imenovanja konkretnih strana, naglasila je da smo već svjedočili širokom uništavanju ključne infrastrukture te da je „rat bez ograničenja nespojiv sa zakonom“ i neodbranjiv.

Ova poruka stigla je neposredno prije Trumpove izjave da „cijela država može biti izbrisana u jednoj noći“. Američki predsjednik je iste večeri ponovio prijetnje uništavanjem iranskih mostova i elektrana. Prema pisanju Axios, jedan zvaničnik njegove administracije opisao ga je kao „najkrvožednijeg, poput bijesnog psa“.

Početkom aprila više od stotinu američkih stručnjaka objavilo je otvoreno pismo u kojem izražavaju zabrinutost zbog ozbiljnih kršenja međunarodnog prava i opasne retorike SAD-a, Izraela i Irana. Među potpisnicima su profesori s prestižnih univerziteta poput Harvard University, Yale University i Stanford University.

U pismu se navodi da su američko-izraelski napadi na Iran predstavljali kršenje Povelje Ujedinjenih naroda te da postoje ozbiljne sumnje na kršenje međunarodnog humanitarnog prava, uključujući moguće ratne zločine. Kao primjer navodi se napad na školu u Iranu u kojem su stradale djevojčice.

Posebno zabrinjava retorika visokih zvaničnika koji vojna pravila nazivaju „glupima“ i daju prednost „smrtonosnosti“ nad zakonitošću – izjava koja se pripisuje ministru odbrane Pete Hegseth.

Autori pisma upozoravaju na četiri ključna problema: odluku o ulasku u rat (ius ad bellum), način vođenja sukoba (ius in bello), zapaljivu retoriku političkih lidera te slabljenje mehanizama za zaštitu civila u američkoj vojnoj politici. Reakcija Bijele kuće bila je da Trump „čini regiju sigurnijom“ i da odbacuje stavove „takozvanih stručnjaka“.

Glasnogovornik UN-a Stéphane Dujarric upozorio je da bi napadi na nevojne ciljeve mogli biti nezakoniti zbog rizika po civile. Prema pisanju CNN, više zemalja, uključujući neke iz Zaljeva, upozorilo je američku administraciju na opasnost takvih poteza i moguće iranske odmazde.

Pa i vojska pije vodu

Iako je Trump izjavio da ga ne brine mogućnost da bi napadi na elektrane i mostove mogli predstavljati ratni zločin, Politico navodi da su takve rasprave ipak utjecale na planere u Pentagonu. Oni sada razmatraju ciljeve „dvojne namjene“, poput objekata koji služe i civilima i vojsci.

Prema CNN-u, Izrael je već odobrio ažurirani popis takvih ciljeva u Iranu. U raspravama su se čak spominjala i postrojenja za desalinizaciju, uz argument da su legitimna meta jer „vojska također koristi vodu“.

Ako ovakav način razmišljanja prevlada, moguće je očekivati ozbiljna kršenja ljudskih i humanitarnih prava. Trump takve kritike odbacuje, uspoređujući situaciju s Rusijom i tvrdeći da je „ratni zločin dopustiti nestabilnoj državi s lošim vodstvom da posjeduje nuklearno oružje“. 

U tu kategoriju mnogi već godinama svrstavaju i Rusija, kojoj se, prema nekim ocjenama, SAD pod njegovim vodstvom sve više približava.