Sutra vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH o novom zakonu o Južnoj interkonekciji

Vanredna sjednica Doma naroda Federalnog parlamenta sazvana je za sutra u Sarajevu i najavljena samo jedna tačka dnevnog reda – novi zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji. Predstavnički dom je tim povodom već imao također vanrednu sjednicu 8. aprila i većina zastupnika, njih 79, podržalo je zakon u tajnom elektronskom glasanju, dvoje je bilo protiv i jedan suzdržan.

Tokom prethodne rasprave, jedino je Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) i deklarativno najavljivala da će uskratiti podršku problematizirajući upitnost nekih odredbi, prvenstveno što su predlagači odustali od koncepta da državna kompanija BH Gas bude nosilac investicije, kako je rečeno, da bi tu ulogu ustupili privatnoj firmi bez značajnog iskustva. Za razliku od SBiH, veće stranke su i tokom diskusija najavile podršku navodeći kao argument sveukupni značaj projekta Južna interkonekcija mada su i neke od njih imale primjedbe ili nedoumice u vezi s pojedinim odredbama tražeći pojašnjenje.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, obrazlažući tada zastupnicima zakon, naveo je kao prvo da je trasa budućeg gasovoda u FBiH ostala kao u dosadašnjem planu, a da su novopredloženim aktom planirani određeni gasni odvojci, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će po njegovim riječima, početi gasifikacija i u industrijskom dijelu Federacije te približavanje Termoelektrani Tuzla. U tekstu novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije.

U sadašnjoj legislativi, domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera gasa, međutim, na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija a to je nasušna potreba – naveo je Lakić. S druge strane, napomenuo je, iz Evropske unije je najavljen prestanak isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine.

Prema riječima Lakića, predlagač novog zakona pošao je od činjenice da su novi partneri izrazili u Pismu namjere i novčanu spremnost za gradnju gasovoda, što je i interes Federacije BiH. Novopredloženim aktom je predviđeno zaključivanje ugovora Vlade FBiH i investitora, pa je Ministarstvo počelo definisanje osnovnih postulata budućeg ugovora vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.

Lakić je naglasio i da kompanija BH Gas ne zaustavlja tim zakonom svoj rad i predstoji joj izgradnja zapadnog i sjevernog pravca gasovoda, dakle ostaje transporter u postojećem gasnom sistemu i razvija se. Po njegovim riječima, novopredloženi pravac prema Tuzli praktično je početak sjeverne gasifikacije.

Puni naziv novopredloženog akta je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu „Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“. U formi izmjena i dopuna sadašnje legislative, Parlamentu ga je predložila Federalna vlada tražeći razmatranje po hitnom postupku, što je Predstavnički dom već učinio.

Investitor će projekat izgradnje gasovoda realizovati izgradnjom interkonekcijskog transportnog gasovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, izgradnjom odvojka za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce te odvojka Čapljina i izgradnjom dodatnog pravca Kladanj – Tuzla – navedeno je između ostalog u tekstu. Otprije je poznato da će trasa ukapljenog plina sa Zapada voditi u Bosnu i Hercegovinu odnosno u Federaciju BiH s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom također treba postići odgovarajući sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s definisanim investitorom projekta.

Vlada je 14. januara ove godine usvojila informaciju Ministarstva energije, rudarstva i industrije, u kojoj su precizirani investitor i potreba pokretanja realizacije projekta, dok je Prijedlog zakona utvrđen na sjednici Vlade FBiH 25. marta. Izmjenama sadašnje legislative, u tekstu je naveden i investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovana u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Također je navedeno da je ova kompanija poslala prethodno Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“. Pismo namjere i ponuda od AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekat čiji cilj je dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom, navela je također Vlada Federacije BiH.

Da bi ovaj, kao i svaki drugi federalni zakon stupio na snagu, neophodno je da ga u istovjetnom tekstu odobre oba doma Parlamenta FBiH. Nakon već izražene podrške Predstavničkog doma, ishod glasanja Doma naroda trebalo bi da bude poznat na najavljenoj sutrašnjoj sjednici.

Vanredna sjednica Doma naroda Federalnog parlamenta sazvana je za sutra u Sarajevu i najavljena samo jedna tačka dnevnog reda – novi zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji. Predstavnički dom je tim povodom već imao također vanrednu sjednicu 8. aprila i većina zastupnika, njih 79, podržalo je zakon u tajnom elektronskom glasanju, dvoje je bilo protiv i jedan suzdržan.

Tokom prethodne rasprave, jedino je Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) i deklarativno najavljivala da će uskratiti podršku problematizirajući upitnost nekih odredbi, prvenstveno što su predlagači odustali od koncepta da državna kompanija BH Gas bude nosilac investicije, kako je rečeno, da bi tu ulogu ustupili privatnoj firmi bez značajnog iskustva. Za razliku od SBiH, veće stranke su i tokom diskusija najavile podršku navodeći kao argument sveukupni značaj projekta Južna interkonekcija mada su i neke od njih imale primjedbe ili nedoumice u vezi s pojedinim odredbama tražeći pojašnjenje.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, obrazlažući tada zastupnicima zakon, naveo je kao prvo da je trasa budućeg gasovoda u FBiH ostala kao u dosadašnjem planu, a da su novopredloženim aktom planirani određeni gasni odvojci, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će po njegovim riječima, početi gasifikacija i u industrijskom dijelu Federacije te približavanje Termoelektrani Tuzla. U tekstu novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije.

U sadašnjoj legislativi, domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera gasa, međutim, na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija a to je nasušna potreba – naveo je Lakić. S druge strane, napomenuo je, iz Evropske unije je najavljen prestanak isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine.

Prema riječima Lakića, predlagač novog zakona pošao je od činjenice da su novi partneri izrazili u Pismu namjere i novčanu spremnost za gradnju gasovoda, što je i interes Federacije BiH. Novopredloženim aktom je predviđeno zaključivanje ugovora Vlade FBiH i investitora, pa je Ministarstvo počelo definisanje osnovnih postulata budućeg ugovora vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.

Lakić je naglasio i da kompanija BH Gas ne zaustavlja tim zakonom svoj rad i predstoji joj izgradnja zapadnog i sjevernog pravca gasovoda, dakle ostaje transporter u postojećem gasnom sistemu i razvija se. Po njegovim riječima, novopredloženi pravac prema Tuzli praktično je početak sjeverne gasifikacije.

Puni naziv novopredloženog akta je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu „Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“. U formi izmjena i dopuna sadašnje legislative, Parlamentu ga je predložila Federalna vlada tražeći razmatranje po hitnom postupku, što je Predstavnički dom već učinio.

Investitor će projekat izgradnje gasovoda realizovati izgradnjom interkonekcijskog transportnog gasovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, izgradnjom odvojka za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce te odvojka Čapljina i izgradnjom dodatnog pravca Kladanj – Tuzla – navedeno je između ostalog u tekstu. Otprije je poznato da će trasa ukapljenog plina sa Zapada voditi u Bosnu i Hercegovinu odnosno u Federaciju BiH s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom također treba postići odgovarajući sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s definisanim investitorom projekta.

Vlada je 14. januara ove godine usvojila informaciju Ministarstva energije, rudarstva i industrije, u kojoj su precizirani investitor i potreba pokretanja realizacije projekta, dok je Prijedlog zakona utvrđen na sjednici Vlade FBiH 25. marta. Izmjenama sadašnje legislative, u tekstu je naveden i investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovana u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Također je navedeno da je ova kompanija poslala prethodno Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“. Pismo namjere i ponuda od AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekat čiji cilj je dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom, navela je također Vlada Federacije BiH.

Da bi ovaj, kao i svaki drugi federalni zakon stupio na snagu, neophodno je da ga u istovjetnom tekstu odobre oba doma Parlamenta FBiH. Nakon već izražene podrške Predstavničkog doma, ishod glasanja Doma naroda trebalo bi da bude poznat na najavljenoj sutrašnjoj sjednici.