Loše vijesti za putnike: Aviokompanije bi zbog rata u Iranu mogle ostati bez goriva

Pored viših cijena avionskih karata i taksi zbog rata u Iranu, aviokompanije u Evropi i Aziji, od kojih mnoge zavise od uvoznog mlaznog goriva, sada se suočavaju s potencijalnom nestašicom, što povećava vjerovatnoću otkazivanja letova i skraćivanja rasporeda.

SAD nisu u neposrednoj opasnosti da ostanu bez mlaznog goriva, ali globalna nestašica povećava cijene goriva za američke aviokompanije. Smanjuju cijene jeftinih avionskih karata i manje profitabilnih letova, što će vjerovatno povećati cijene avionskih karata za američke putnike, posebno tokom ljetnih mjeseci. 

Čak i ako SAD i Iran danas postignu dogovor o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, kockice za ljetna putovanja su bačene. Aviokompanije planiraju rute i određuju cijene avionskih karata za mjesece unaprijed.

United je, na primjer, smanjio svoj prethodno planirani raspored za oko 5% tokom narednih šest mjeseci.

Aviokompanije – i njihovi putnici – vjerovatno neće osjetiti nikakvo olakšanje sve do kasnog ljeta, ako i tada. To je zato što će trebati mjeseci da se obnovi normalna isporuka nafte i mlaznog goriva.

“To će trajati najmanje do jula”, rekao je Matt Smith, glavni američki analitičar u energetskoj konsultantskoj firmi Kpler. “Čak i to bi u ovom trenutku moglo biti optimistično”.

Gorivo je drugi najveći trošak za aviokompanije, odmah iza rada. Komercijalni mlažnjak s jednim prolazom troši otprilike 800 galona mlaznog goriva na sat. Širokotrupni avioni uglavnom troše još više. 

Četiri najveće američke aviokompanije – United, American, Delta i Southwest – prošle godine su u prosjeku potrošile oko 100 miliona dolara dnevno na gorivo.

Ti troškovi su dramatično porasli od početka rata. Delta je prošle sedmice saopštila da bi ove godine mogla potrošiti dodatne 2 milijarde dolara na gorivo, iako posjeduje vlastitu rafineriju. United bi ove godine mogao potrošiti dodatnih 11 milijardi dolara na gorivo ako stvari ostanu kakve jesu, rekao je izvršni direktor Uniteda Scott Kirby zaposlenima u martu.

Cijene karata za letove s dolaskom u zadnji čas do popularnih destinacija za odmor, poput letova iz SAD-a za Karibe, porasle su za 74% u odnosu na početak ovog mjeseca, prema podacima Deutsche Bank, dok su cijene karata za Havaje s kopna porasle za 21%.

Američke aviokompanije ne moraju se brinuti o nestašicama toliko kao strani prijevoznici. Sjedinjene Američke Države su najveći svjetski proizvođač nafte i jedan od vodećih izvoznika mlaznog goriva.

Ali neki od drugih vodećih izvoznika mlaznog goriva su Kuvajt i Bahrein, čiji je proizvod zarobljen zbog zatvaranja Hormuškog moreuza, prema podacima Kplera. Preko 20% globalnih zaliha mlaznog goriva za morski promet prošlo je kroz Hormuški moreuz prošle godine, a nešto više od dvije trećine otišlo je u Evropu. 

Veliki dio svjetskog mlaznog goriva rafinira se u Aziji; Južna Koreja je svjetski izvoznik broj 1. Ali veliki dio sirove nafte koju azijske zemlje koriste za proizvodnju mlaznog goriva dolazi s Bliskog istoka.

Azijske zemlje počinju ograničavati izvoz mlaznog goriva, rekao je prošle sedmice Willie Walsh, direktor Međunarodnog udruženja za zračni prijevoz. To bi moglo izvršiti veći pritisak na cijenu američkog mlaznog goriva.

Čak i ako se moreuz ponovo trajno otvori, i to uskoro, trebat će sedmice da nafta i mlazno gorivo, zarobljeni zbog zatvaranja moreuza, stignu do kupaca u Evropi i Aziji. A da ne spominjemo vrijeme koje će biti potrebno da se ponovo pokrene proizvodnja nafte i mlaznog goriva zaustavljena ratom.

Jeftine karte kompanije Spirit mogle bi biti prve koje će nestati

Više cijene goriva mogle bi biti katastrofalne za aviokompanije koje se suočavaju s poteškoćama.

Niskotarifni avioprevoznik Spirit Airlines je dva puta podnio zahtjev za bankrot u posljednjih 18 mjeseci. Samo nekoliko dana prije početka rata, najavio je plan za izlazak iz bankrota do ljeta.

Ali aviokompanija je u godišnjem finansijskom izvještaju za mart upozorila da će skok troškova goriva imati “trenutan i značajan negativan uticaj” na rezultate, možda poremeteći njene ugovore sa kreditorima i gurnuvši je u likvidaciju.

Novoosnovane diskontne aviokompanije, važan dobavljač jeftinih sjedišta, suočavaju se s finansijskim problemima od pandemije. “Finansijski slabije aviokompanije koje bi se mogle suočiti s poteškoćama u apsorbiranju ovih kombiniranih pritisaka mogle bi ne uspjeti ispuniti obaveze i/ili prijevremeno vratiti avione”, upozorila je Fitch Ratingsranije ovog mjeseca.

Potres među diskontnim avio-kompanijama, koji bi uklonio jeftinije letove iz sistema, mogao bi uzrokovati porast cijena u svim sektorima.

Veliki prevoznici već smanjuju svoje redove letenja, fokusirajući se na profitabilnije rute. Manje dostupnih sjedišta znači da će ona koja su preostala vjerovatno postati skuplja kao rezultat toga.

„Jednostavno nema smisla letjeti letovima koji će donijeti gubitke novca, a koji ne mogu pokriti troškove goriva“, rekao je Kirby iz Uniteda za Bloomberg krajem prošlog mjeseca.