Trump želi kazniti članice NATO-a, složio listu zemalja

Bijela kuća, prema navodima medija, priprema interni pregled članica NATO-a u kojem bi saveznice bile svrstane u kategorije “dobrih” i “loših”, u zavisnosti od njihovog doprinosa zajedničkim operacijama i političkoj podršci.

Prema informacijama koje prenosi Politico, administracija predsjednika Donalda Trumpa razmatra i moguće mjere protiv država koje nisu podržale američke poteze u vezi s Iranom, uključujući operacije na Bliskom istoku.

Plan je, kako navode izvori, nastao uoči posjete generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea Washingtonu, a uključuje detaljnu analizu doprinosa svake članice savezu.

Američki zvaničnici, uključujući i Ministarstvo odbrane SAD, ranije su isticali ideju da bi saveznici koji više ulažu u zajedničku odbranu mogli imati određene privilegije, dok bi oni koji to ne čine mogli snositi posljedice. Međutim, konkretni mehanizmi eventualnih sankcija ili nagrada još nisu precizirani.

Ministar obrane Pete Hegseth iznio je sličnu ideju u decembru prošle godine.

– Ugledni saveznici koji se više potrude, poput Izraela, Južne Koreje, Poljske, sve više i Njemačke, baltičkih zemalja i drugih, uživat će našu posebnu naklonost – rekao je tada. “Saveznici koji i dalje ne ispunjavaju svoj dio obveza u kolektivnoj obrani snosit će posljedice.”

Prema navodima diplomatskih izvora, jedna od opcija koja se razmatra jeste preraspodjela američkih vojnih snaga unutar Evrope, iako bi takav potez bio logistički zahtjevan i finansijski skup.

Pojedine zemlje, poput Poljske i Rumunije, mogle bi se naći među onima koje bi potencijalno imale koristi od jačeg američkog vojnog prisustva, s obzirom na dosadašnju saradnju i ulaganja u odbranu.

Dok su Španija te saveznici poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske odbili ili odugovlačili s američkim zahtjevima za pomoć, Rumunija i nekoliko manjih nacija dopustile su SAD korištenje svojih zračnih baza. Bugarska je također u tišini pružala logističku podršku američkim operacijama na Bliskom istoku.

U Washingtonu, međutim, ideja o “rangiranju saveznika” već izaziva kritike pojedinih senatora i bivših zvaničnika, koji upozoravaju da bi takav pristup mogao dodatno narušiti odnose unutar NATO-a i opteretiti transatlantske veze.