Stručnjaci upozoravaju: Energetska kriza zbog rata u Iranu mogla bi trajati do 2027.

Energetska kriza izazvana ratom u Iranu mogla bi potrajati do 2027. godine, a cijene goriva neće uskoro pasti, procijenio je Michel-Edouard Leclerc u ponedjeljak, predviđajući “najmanje šest mjeseci, a možda i do sljedeće zime” nastavka krize. Većina ekonomista dijeli ovakvu pesimističnu procjenu.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ranije je tvrdila da će posljedice rata u Iranu izazvati samo kratkoročni rast cijena nafte. Međutim, Uprava za energetske informacije SAD revidirala je svoje prognoze i sada očekuje više cijene nafte, benzina i dizela sve do 2027. godine.

Sukob koji su, prema navodima, pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael protiv Irana mogao bi ozbiljno poremetiti globalnu opskrbu naftom i izazvati dugotrajan rast cijena barela na nivoe koji nisu viđeni godinama.

Nedostatak političkog dogovora povećava strah od novih napada na naftnu i gasnu infrastrukturu u Zapadnoj Aziji, koja je već pretrpjela ozbiljna oštećenja. Procjene govore da bi popravke mogle koštati desetine milijardi dolara, što dodatno održava visoke cijene energenata.

Oštećenja infrastrukture

Od početka sukoba, više od 150 napada pogodilo je energetska postrojenja u regionu, prema podacima koje navodi ACLED. Među njima je najmanje 44 objekta povezano s naftom i gasom, uključujući rafinerije, skladišta i eksploatacijska polja.

Prema procjeni kompanije Rystad Energy, troškovi obnove mogli bi iznositi između 34 i 58 milijardi dolara, a u najgorem scenariju i do 50 milijardi dolara samo za naftna i gasna postrojenja.

Analitičar Arne Lohmann Rasmussen iz Global Risk Managementa upozorio je da bi dugoročne posljedice mogle biti još teže ako ne dođe do produženja primirja ili dogovora, posebno za tržišta tečnog prirodnog gasa, kerozina i dizela.

Dugoročni pritisak na cijene

Ključ za stabilizaciju tržišta ostaje ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, kroz koji je prije rata prolazilo oko 20 posto svjetske nafte i LNG-a. Ipak, analitičari upozoravaju da se normalizacija ne bi dogodila brzo ni nakon otvaranja.

Stručnjaci procjenjuju da je tokom sedam sedmica rata izgubljeno više od 500 miliona barela nafte, što je dodatno “zategnulo” tržište i iscrpilo globalne rezerve.

Prema Oleu Hansenu iz Saxo Banke, sve to bi moglo podići “donju granicu” cijene nafte na 80 do 85 dolara po barelu.

Poziv EU na promjene

Evropska komisija upozorila je da energetska kriza treba ubrzati odustajanje od fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije.

Evropski komesar za energetiku Dan Jørgensen izjavio je da je ova kriza “vjerovatno jednako ozbiljna kao naftna kriza iz 1973. i rat u Ukrajini 2022. godine zajedno”.

Dodao je da je Evropska unija već povećala troškove uvoza fosilnih goriva za 24 milijarde eura, te da će posljedice krize trajati godinama, čak i u najboljem scenariju.