Zašto je autoput 69 puta sigurniji od magistralnih cesta u BiH

U 2025. godini zabilježeno je gotovo 29.000 saobraćajnih nesreća u Federaciji BiH. Statistika pokazuje da se na magistralnim cestama ginulo višestruko češće nego na autoputu.

Tako ogromno kašnjenje u izgradnji autoputa na Koridoru 5C kroz Federaciju BiH utječe ne samo na ekonomski, nego i primarno na sigurnosni aspekt. Eksperti i vlasnici transportnih kompanija s kojima smo razgovarali složni su u stavu da je riječ o najvažnijem aspektu. Jer, životi ljudi su u pitanju. A i statistika je neumoljiva.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, tokom 2025. godine na cestama u FBiH dogodilo se 28.896 saobraćajnih nesreća. To je za 16,5 posto više u odnosu na 2024. godinu. Ukupan broj poginulih osoba u saobraćajnim nesrećama viši je za 34 osobe ili 29,1 posto, a broj ozlijeđenih viši je za 540 osoba ili 7,6 posto u odnosu na 2024.

Statistika Federalnog zavoda

U ovom zavodu za sada za 2025. godinu nemaju podatke o tome koliko je saobraćajnih nesreća bilo na autoputu, a koliko na magistralnim odnosno svim drugim cestama

Prema statistici ovog zavoda za 2024. godine na autputu je u toj godini zabilježeno 359 saobraćajnih od ukupno 24.798 nesreća. One su se desile na svim drugim cestama unutar ili van urbanih oblasti. To znači da se na magistralnim, gradskim ili lokalnim cestama 69 puta više ginulo nego na autoputu! Statistika, dakle, neumoljivo govori o važnosti sigurnosnog aspekta kada je riječ o gradnji autoputa.

Edin Čaušević, vlasnik firme transportne kompanije Frigošped iz Žepča, kaže za Fokus da autoputevi, svugdje u svijetu, nisu samo napravljeni da se ubrza vožnja od tačke A do tačke B.

“Autoprevoznicima, profesionalnim vozačima je autoput najvažniji upravo iz sigurnosnih razloga. Pogledajte današnju situaciju: Stotine kamiona idu npr. iz Sarajeva preko Mostarskog raskršća i onda lokalnim putem prema Busovači za Zenicu. To je suludo. Putuju kroz sela i mala mjesta. Po takvim putevima se najčešće dešavaju saobraćajne nesreće”, govori nam Čaušević.

Magistralni putevi u Hrvatskoj

Sve se to čini, navodi on, da se zaobiđe putarina. Jer, kako ističe, ukupna suma putarine za jednog vozača kamiona na dnevnoj, sedmično, mjesečnoj i godišnjoj bazi nije zanemariva. 

“Mi smo tražili da se autoprevoznici oslobode putarine u iznosu od 50 posto, da se poticaj daje ljudima da voze autoputem. Jer, ovo je više krajnje neshvatljivo da se toliko razvlači gradnja pojedinih dionica autoputa. Evo vam jedan primjer: Ne možete, i to već u susjednoj Hrvatskoj, kao strani autoprevoznik, lokalnim putevima. Ako kod Varaždina hoćete prema Budimpešti ne možete voziti magistralnim putevima. Morate na autoput i preko Zagreba. To ne važi za domaće prevoznike. Dakle oni svjesno zarađuju na stranim prevoznicima, što je logično. Kod nas toga, naravno, nema”, kaže Čaušević.

Kašnjenja na dionici Zenica – Doboj

Mirzet Sarajlić, sudski vještak i ekspert sa saobraćaj cijeni da se strateški značaj Koridora 5C najjasnije vidi kroz statistiku sigurnosti.

“Magistralni put M-17, koji trenutno preuzima sav teret nezavršenih dionica, jedan je od najopterećenijih i najopasnijih pravaca. Generalni svjetski standardi ukazuju da je stopa smrtnosti na autoputevima 3 do 4 puta manja nego na magistralnim putevima sa dvije trake. Autoput eliminiše najkritičnije tipove udesa. Dakle, potpuno je to eliminisano fizičkim razdvajanjem kolovoznih traka. Direktni kontakt je onemogućen denivelacijom i zaštitnim ogradama”, rekao je Sarajlić za Fokus.

Naglašava da posljedice zastoja, jer se svaki mjesec dešavaju kašnjenja naprimjer na dionici Zenica – Doboj, znače ujedno zadržavanje tranzitnog i teretnog saobraćaja u naseljenim mjestima. To se, dodaje on, direktno odražava visok nivo rizika za lokalno stanovništvo i korisnike puta.

Amil DUČIĆ/Fokus.ba