Nuklearni otpad uvodi Hrvatsku i BiH u međunarodni spor?

BiH pokušava međunarodnim putem zaustaviti projekat izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj koji smatra ozbiljnom prijetnjom po zdravlje stanovništva.

Hrvatska nastavlja aktivno raditi na lokalitetu odlaganja radioaktivnog otpada u općini Dvor koja se nalazi na granici sa Bosnom i Hercegovinom. Plan susjedne države jeste da se Centar za skladištenje nuklearnog otpada otvori za dvije godine, bez obzira što se na nekoliko stotina metara nalazi izvor pitke vode koji koristi 250.000 ljudi sliva rijeke Une.

Radi se o lokacijii Čerkezovac, odnosno osam skladišnih objekata bivše kasarne JNA na Trgovskoj gori koji se trenutno ruše kako bi se izgradilo odlagalište otpada iz nukleare elektrane Kriško. To je obaveza definirana međudržavnim ugovorom sa Slovenijom kojim bi Hrvatska morala početi odvoziti svoju polovinu nuklearnog otpada iz kruga nuklerane elektrane od 2028. godine.

Hrvatske vlasti planiraju obeštećenje svoje lokalne zajednice na lokaciji projekta, a namjera je osim nuklearnog otpada iz elektrane Krško, na Čerkezovcu skladištiti i radioaktivni otpad iz bolnica i industrije. Trgovska gora, odnosno Čerkezovac trebali bi skladištiti nuklearni otpad sve do maksimalnog produženja rada NE Krško 2063. godine, kada je plan da se i istrošeno radioaktivno gorivo također odloži.

Iz Hrvatske ubjeđuju vlastite građane koji stanuju u blizini budućeg Centra za odlaganje radioaktivnog otpada, jednako kao i bh. javnost, da je apsolutno sigurno živjeti na toj lokaciji. Iako su predstavnici Hrvatske ranije pregovarali sa slovenačkim kolegama da oni preuzmu i njihovu polovinu otpada nastalog radom nuklearne elektrane, oni su to odbili, te se sada suština spora prenijela na BiH.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je još 2016. godine usvojila rezoluciju koja se protivi izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada na manje od tri km od međudržavne granice, kada je konstatirano da iskorišteno nuklearnog gorivo na lokaciji Trgovske gore zbog činjenice da bi to nužno negativno utjecalo na zdravlje i život stanovnika.

Nakon što su sve druge opcije iscrpljene, narednog mjeseca će u Sekretarijatu Espo konvencije na osnovu zahtjeva BiH biti održan sastanak na kojem će naša zemlja i Hrvatska odgovarati na pitanja u vezi sa spornim projektom i njegovim implikacijama.

Hrvatska ne reagira na zahtjeve Bosne i Hercegovine, pa su nadležna tijela u toj državi već počela sa aktivnostima rušenja postojećih objekata na lokaciji Čerkezovac te ravnanjem terena. Terenska istraživanja Geozavoda RS idu u prilog tvrdnji institucija naše zemlje da lokacija Čerkezovca nije pogodna za izgradnju objekata nuklearnog tipa. Nadležno hrvatsko ministarstvo zaprimilo je Studiju utjecaja na okoliš koje je godinama ranije odbijalo uraditi kao i zahtjev da naša zemlja učestvuje u istraživanju, te se ona trentno proučava, a institucijama Bosne i Hercegovine bit će dostavljena kada bude odobreno da ide u javnu raspravu.

Saslušanje u Ženevi bit će održano 14. maja, a delegaciju Bosne i Hercegovine predvodit će ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju bh. entiteta RS Bojan Vipotnik. Komunikacijska tačka naše zemlje sa Espoo konvencijom je Stalna misija BiH pri Ujedinjenim nacijama, te će ovlašteni predstavnici pokušati naučno, ali i politički protuargumentirati hrvatskim, nastojeći zaustaviti projekat.