Meteorolog Nedim Sladić: Balkan će se morati prilagoditi klimi koja postaje ekstremnija

Meteorolog Nedim Sladić se u razgovoru za „Avaz“ osvrnuo na sve češću tvrdnju da “više ništa nije isto” kada je riječ o vremenu i klimi. Iako ova rečenica na prvi pogled može zvučati pretjerano ili izvučeno iz konteksta, iza nje stoje stvarne i mjerljive promjene.

Naime, u posljednjih 30 do 40 godina klimatski sistem je doživio značajne promjene koje danas sve jasnije utječu na svakodnevni život i vremenske prilike.

Energetska ravnoteža

– U prvom pogledu, ovdje govorimo o energetskoj ravnoteži naše planete Zemlje. Koliko energije uđe u sistem, toliko mora i izaći. Ova veza vrlo je važna za očuvanje stabilnosti klimatskog sistema, budući da i najmanje promjene dovode do odgovora koji se različito manifestuju na okeanske, ledene i kopnene površine, pojačavajući utjecaj povratnih petlji koje često djeluju lančano, modifikujući više faktora istovremeno – objašnjava Sladić.

Dodaje da je planetarna energetska ravnoteža ozbiljno narušena još od 1980-ih, a u posljednjih 20 godina zagrijavanje se dodatno ubrzalo. Najnovija istraživanja pokazuju da klimatski modeli često potcjenjuju stvarne razmjere promjena, zbog čega se klimatski izvještaji redovno ažuriraju svakih nekoliko godina.

– Dijelom, i u početku, ovo možemo pripisati smanjenju koncentracija sumpornog dioksida u atmosferi s kojom smo dobili čistiju atmosferu. S aspekta atmosferske hemije, interakcijom sumpornog dioksida s vodenom parom, a potom i oksigenacijom dobijamo sulfatni spoj – odnosno aerosole, sićušne čestice vrlo malog promjera koje reflektuju Sunčeve zrake. Samim tim postaje jasno da ukupni utrošak energije dovodi do toga da se donji sloj atmosfere hladi, budući da aerosoli imaju mogućnost da pričvrste svoje kapljice na većoj površini, pojačavajući „odsjaj“ oblacima. Smanjenjem aerosolnih čestica mi smo dobili smanjenje oblačnosti i više vedrog neba – navodi Sladić.

Okeani imaju od 91 do 93 posto udjela u cijeloj energetskoj bilanci, s obzirom na visoki specifični toplotni kapacitet.

– Drugim riječima, prateći osnove fizike, sporo se griju, a isto tako sporo se hlade. Svega pet posto otpada na kopno, jer je njegov specifični toplotni kapacitet dosta niži pa se toplota brzo oslobađa, dok svega jedan posto otpada na led. Sada postaje jasno da su okeani zapravo naši prirodni rezervoari koji pohranjuju toplotu. Sve promjene, stoga, počinju iz okeana. Više topline znači jače isparavanje, više vodene pare u atmosferi i snažniju kondenzaciju, a s porastom temperature, atmosfera zadržava više vodene pare i postaje “žednija”, pa imamo duže suše i kratke, jake kiše koje često uzrokuju poplave – kazao je Sladić.

Prilagođavanje Balkana

Svakodnevni život na Balkanu morat će se prilagoditi klimi koja neminovno postaje ekstremnija, a koju odlikuju sve duži sušni periodi isprekidani jakim, intenzivnim kišama često praćenim bujičnim plavljenjima, te dugotrajnijim toplotnim valovima koje naglo prekidaju izraženija zahladnjenja, budući da se naša regija nalazi na sjecištu između utjecaja zračnih masa sa sjeverozapada i juga.

– Ali, ovdje je najvažnije spomenuti vodenu bilancu koja je, ne samo na Balkanu, već i u većem dijelu Evrope u deficitu. Na prvu, pomislili bismo da svaka poplava nama donosi poboljšanje vodene bilance, no to nije slučaj. Za pravo poboljšanje nama je potrebna ujednačena količina padavina u kišnoj epizodi, i to na način da naše zemljište može upiti bez problema, a ne odbaciti dio koji se gubi kroz otjecanje. Nedostatak vode u dubinskim slojevima zemljišta dovodi do povećanog stresa kod biljaka, a manje planinskog snijega zimi ne uspijeva obnoviti zalihe vode. I dalje ćemo moći sijati kulture na kakve smo navikli, u budućnosti vjerovatno u većem dijelu Bosne pojedine mediteranske, uključujući i masline, ali isto tako moramo biti svjesni da sve zavisi koliko ćemo podići temperaturu na globalnom nivou – zaključio je Sladić.

Zadaća stanovnika Planete

– Od pamtivijeka se ljudska rasa prilagođavala klimatskim uslovima na planeti Zemlji. Ja sam opet optimista i prema ovome što mogu utvrditi, nije sve još izgubljeno, ali određenu zadaću moramo i mi uraditi. Činjenica je da će Zemlja uvijek iznaći način da se prilagodi i odgovori na sve promjene, te samim tim preživjeti. No, ljudi su ti koji igraju glavnu ulogu. Uz bolji tretman prema prirodi, život na jedinoj planeti za život osam milijardi stanovnika može biti vrlo ugodan i relativno zdrav – poručio je Sladić.