Turistički haos na Jadranu: Ova vrsta smještaja nadmašila hotele i apartmane

U Hrvatskoj posljednjih godina naglo raste broj vikendica i stanova koji se koriste za nekomercijalni smještaj, a taj segment danas čini najveći dio ukupnih turističkih kapaciteta u zemlji.

Prema podacima, broj takvih kreveta porastao je s oko 500.000 u 2019. na više od 700.000 u 2025., čime je nadmašio kapacitete porodičnog smještaja, kampova i hotela, piše Novi list.

Siva zona sve veća

Istovremeno, broj noćenja u komercijalnom smještaju ne prati taj rast, čak je i manji nego prije nekoliko godina, što ukazuje na širenje sive ekonomije i neprijavljenog korištenja nekretnina.

Najviše takvih noćenja bilježi se u Zadarskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, a među korisnicima prednjače domaći vlasnici, kao i turisti iz Slovenije i Njemačke.

Stranci kupuju nekretnine uz more

Rast ovog trenda povezan je i s kupovinom nekretnina od strane stranaca. Od 2019. do kraja 2025. godine stranci su kupili oko 70.000 nekretnina u Hrvatskoj, najviše državljani Slovenije, Njemačke i Austrije.

Većina tih objekata nalazi se na atraktivnim lokacijama uz obalu i na otocima, a često se koriste povremeno ili unutar kruga porodice i prijatelja.

Nelojalna konkurencija legalnom smještaju

Ovakav model predstavlja ozbiljnu nelojalnu konkurenciju registrovanom komercijalnom smještaju, koji je sve više opterećen porezima i administracijom.

Iako vlasnici nekomercijalnih objekata imaju obavezu plaćanja turističke takse, ne postoji potpuna evidencija tih kapaciteta, pa je kontrola ograničena.

Država pokušava uvesti red

Država pokušava regulisati situaciju kroz porez na nekretnine i izmjene zakona, uključujući pravila za iznajmljivanje putem platformi poput Bookinga i Airbnba.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da je riječ o složenom problemu koji se ne može brzo riješiti, posebno jer veliki broj objekata nije formalno registrovan, a nadzor je otežan.

Dodatni problem je što se novi propisi uglavnom odnose na legalne iznajmljivače, dok oni koji posluju izvan sistema, putem društvenih mreža ili privatnih dogovora, ostaju teško kontrolisani.

Veliki izazov za turizam

Rast nekomercijalnog smještaja ukazuje na duboke strukturne probleme u turizmu i na tržištu nekretnina u Hrvatskoj. Njegovo rješavanje zahtijevat će dugoročne mjere, posebno kroz poreznu politiku i bolju evidenciju kapaciteta.