2,6 puta više rada: Zašto žene i dalje rade “nevidljivi posao”?

Neplaćeni rad u domaćinstvu poput čišćenja, kuhanja, brige o djeci i starijima – i dalje se u velikoj mjeri smatra privatnom obavezom, a ne društveno važnim poslom. Upravo zbog toga, ovaj oblik rada ostaje nevidljiv, iako ima ogroman utjecaj na svakodnevni život i funkcionisanje društva.

U praksi, najveći teret ovog rada i dalje nose žene. Prema dostupnim podacima, žene širom Zapadnog Balkana obavljaju čak 2,6 puta više neplaćenog rada njege u odnosu na muškarce. Ova neravnoteža direktno utiče na njihove životne mogućnosti – od obrazovanja i zapošljavanja, do ekonomskog osamostaljenja i političkog angažmana.

Vrijeme koje žene provode u neplaćenom radu često znači manje prilika za karijeru i lični razvoj. Dok se njihov doprinos podrazumijeva, on istovremeno ostaje bez priznanja, zaštite i ekonomske vrijednosti.

Istovremeno, Evropa se suočava s novim izazovom ubrzanim starenjem stanovništva. Sve veći broj starijih osoba znači i veću potrebu za njegom, dok postojeći sistemi socijalne zaštite i brige već pokazuju znakove opterećenja.

U takvim okolnostima, ključno pitanje postaje: ko će preuzeti brigu u budućnosti? Ako se već sada oslanjamo gotovo isključivo na žene i porodicu, jasno je da taj model dugoročno nije održiv.

Stručnjaci upozoravaju da je potrebno sistemsko rješenje ulaganje u javne servise, razvoj institucionalne njege i ravnomjernija raspodjela odgovornosti između muškaraca i žena. Bez toga, društvo rizikuje produbljivanje nejednakosti i dodatni pritisak na porodice.

Neplaćeni rad možda se ne vidi na platnim listama, ali njegova vrijednost je ogromna. Prepoznavanje tog rada i njegovo pravednije raspoređivanje ključni su za ravnopravnije i održivije društvo u budućnosti.