Ko u FBiH može primati penziju i raditi

U FBiH starosna penzija može se ostvariti pod uvjetom najmanje 15 godina staža osiguranja i navršenih 65 godina života

U Bosni i Hercegovini sve je više penzionera koji, uprkos godinama staža i formalnom odlasku s tržišta rada, nastavljaju raditi kako bi osigurali dostojanstven život. Razlozi su brojni, ali jedan se nameće kao ključni – niske penzije koje u mnogim slučajevima nisu dovoljne ni za osnovne životne troškove.

Prosječna penzija zaostaje za rastućim cijenama hrane, režija i lijekova. Upravo zbog toga mnogi penzioneri se nakon odlaska u penziju ponovo vraćaju radu, bilo kroz formalno zaposlenje, bilo kroz povremene poslove. 

Zakon u većem dijelu BiH dopušta rad uz starosnu penziju, što dodatno otvara prostor za angažman starijih osoba. Poslodavci često cijene njihovo iskustvo i odgovornost, pa su spremni ponuditi fleksibilne uvjete rada. Nakon niza izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, građani se i dalje pitaju ko zapravo može istovremeno raditi i primati penziju.

Ko može raditi i primati penziju

“Korisnici starosne penzije, prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, kao i korisnici koji su pravo na penziju ostvarili prema posebnim propisima, mogu raditi i istovremeno primati penziju. Izuzetak su korisnici porodične i invalidske penzije, kojima se u slučaju zasnivanja radnog odnosa ne isplaćuje penzija. Tačnije, za vrijeme trajanja osiguranja isplata penzije se obustavlja”, objasnili su iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje za Faktor.

U FBiH starosna penzija može se ostvariti pod uvjetom najmanje 15 godina staža osiguranja i navršenih 65 godina života ili pak sa 40 godina staža osiguranja bez obzira na starosnu dob.

Izmjene zakona i prava branitelja

Najnovijim izmjenama Zakona o PIO usklađene su i odredbe Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju boraca, pa tako i borci koji ostvare penziju po toj osnovi sada mogu raditi i istovremeno primati penziju, što ranije nije bilo omogućeno. A njima će rad uz penziju svakako trebati.

Naime, izmjenama Zakona o PIO nisu oštećeni samo demobilisani borci, koji u ovoj godini idu u starosnu penziju sa 15 godina staža i 65 godina života, već i borci koji imaju najmanje 20 godina staža, a nemaju minimalno tri godine u odbrani zemlje.

Penzionisani borci s niskim primanjima

Borci koji u ovoj godini odu u penziju sa 15 godina staža i 65 godina života imat će penziju 434 KM, za 230 KM nižu od minimalne, koja je 666,72 KM, a sve “zahvaljujući” izmjenama člana 81. Zakona o PIO koji se odnosi na izračun najniže starosne penzije. Borci koji odu u penziju s najmanje 20 godina staža, a nemaju minimalno tri godine u odbrani zemlje, pa se penzionišu sa 65 godina života, imat će penziju 470 KM.

Prije izmjena i dopuna Zakona o PIO, osobe koje su općenito odlazile u starosnu penziju sa 15 godina staža i 65 godina života imale su pravo na minimalnu penziju. Ona je sada 666,72 KM. Ako borac ima te tri godine rata i minimalno 20 godina staža, može otići u penziju po prijevremenom povoljnijem penzionisanju i njegova penzija ne može biti niža od minimalne, koja je sada 666,72 KM.

Prava ratnih vojnih invalida

RVI stječu pravo na starosnu penziju s navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kada navrše 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža, u iznosu najniže penzije. Dakle, RVI kojima je utvrđen status RVI (najmanje 20%) imaju pravo na starosnu penziju ako ispunjavaju uvjete u pogledu penzijskog staža, odnosno godina života i penzijskog staža, te to pravo ostvaruju u iznosu najniže penzije, prenosi Večernji list.