Dodikov fijasko u Vijeću sigurnosti UN-a: Iz SAD je dobio poruku da je prošlost, Schmidtu potvrđen legitimitet

U Bosni i Hercegovini se jučer s velikom pažnjom iščekivao govor predstavnice Sjedinjenih Američkih Država SAD Tammy Bruce u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, gdje je održana debata o stanju u BiH.

Dok je režim u entitetu RS na čelu s Miloradom Dodikom faktički najavljivao da bi jučerašnja sjednica Vijeća sigurnosti UN-a mogla otvoriti pitanje ocjene legitimiteta imenovanja Christiana Schmidta, visokog predstavnika u ostavci i dovesti u pitanje njegove odluke tokom mandata, obraćanje predstavnice SAD-a za Dodika i njegovu ‘svitu’ bio je pravi hladan tuš.

Zahvalnost Schmidtu na izgradnji institucija u BiH

Jer, predstavnica SAD-a u svom govoru dala je legitimitet svim odlukama Christiana Schmidta tokom njegovog mandata u BiH, zahvalivši mu na, kako je kazala, posvećenoj službi, izgradnji institucija i najvišem stepenu provedbe Dejtonskog sporazuma do sada.

Sve ono što je Dodik godinama tvrdio da Schmidt nije mogao raditi u BiH, jučer je praktično potvrđeno i politički legitimizirano od SAD-a u Vijeću sigurnosti UN-a.

U diplomatskom jeziku ovakve formulacije ne predstavljaju samo protokolarnu zahvalnost, nego i jasnu političku poruku da se intervencionistička faza međunarodne uprave smatra uspješnom i funkcionalnom

To znači da ni sadašnja američka administracija nema ništa protiv odluka koje je Schmidt donosio tokom mandata, koristeći tzv. bonske ovlasti, poput izmjena Krivičnog zakona BiH na osnovu kojeg je Dodik osuđen, ili izmjena Izbornog zakona BiH, kao i niza drugih Schmidtovih odluka kojih je tokom njegovog mandata bilo 25.

Naprotiv, Schmidtu je iz SAD-a izrečena zahvalnost za sve što je uradio tokom petogodišnjeg mandata u BiH.

Posebno je važan dio govora predstavnice SAD-a u kojem je naglasila da je prijetnja secesijom iz entiteta RS povučena i da je autoritet Ustavnog suda BiH priznat.

Ova konstatacija ima puno veću političku težinu nego što se na prvi pogled čini, naročito ako se uzme u obzir da Milorad Dodik godinama upravo Ustavni sud BiH predstavlja kao jednu od ključnih spornih državnih institucija, osporavajući njegov legitimitet, posebno zbog prisustva stranih sudija.

Šta znači rečenica ‘Milorad Dodik je napustio javnu službu’

Čak je Vlada RS u svom non paperu, kojeg naziva izvještaj za Vijeće sigurnosti UN-a, ponovo osporavala Ustavni sud BiH i njegov rad.

No sada se vidjelo da SAD tom narativu iz RS nisu pridale nikakakav politički značaj, nego situaciju očigledno ocjenjuju kroz institucionalnu realnost, a to je da se odluke Ustavnog suda BiH u RS priznaju i provode.

Izrazito indikativno je bilo to što je predstavnica SAD-a izrekla rečenicu ‘Milorad Dodik je napustio javnu službu’ u dijelu govora o secesionističkim prijetnjama BiH.

U diplomatskom jeziku, kada visoki američki zvaničnik imenuje pojedinačnog političkog lidera i govori o njegovom ‘napuštanju javne službe’, to najčešće znači da ga više ne posmatra kao aktivnog i centralnog aktera političkog procesa, nego kao figuru koja pripada završenoj fazi političkih odnosa u zemlji, ili jednostavno rečeno, prošlosti.

Dodik umislio da će birati novog visokog predstavnika

U slučaju Milorada Dodika, koji je godinama generirao sukobe između vlasti RS, državnih institucija i međunarodne zajednice, ova rečenica se može čitati kao signal da Washington u novom političkom okviru BiH njega više ne vidi kao bitnu političku ličnost koja može odrediti smjer događaja, nego kao osobu koja je ostala bez zvanične pozicije i ne odlučuje ni o čemu.

Svakako, najvažniji dio govora predstavnice SAD-a odnosi se na budućnost OHR-a.

Poruka da OHR nikada nije bio zamišljen kao trajna institucija te da bi sljedeći visoki predstavnik trebao imati ograničenije ovlasti označava strateški zaokret u pristupu Sjedinjenih Američkih Država.

Poziv predstavnice SAD-a da zemlje članice PIC-a dostave prijedloge za imenovanje novog visokog predstavnike također su ‘otrijeznile’ Dodika iz njegovog ‘delirijuma’ zbog odlaska Schmidta u kojem je umislio da će njega neko pitati ko će biti budući visoki predstavnik.

Također, SAD su direktno iz Vijeća sigurnosti UN-a poručile da bi izbor visokog predstavnika trebao biti završen u junu kroz Vijeće za implementaciju mira PIC, i da je to važno naročito u kontekstu osiguranja stabilnosti uoči predstojećih izbora u BiH, što ukazuje da SAD žele kontrolisanu i postepenu tranziciju bez institucionalnih vakuuma i novih kriza u BiH

Iako će na relaciji SAD – EU do juna sigurno biti konfrontiranih stavova oko imenovanja i uloge budućeg visokog predstavnika i njegovih ovlasti u BiH, ono što je trenutno jasno jeste da se jedna faza međunarodnog djelovanja u BiH ne završava onako kako je to interpretirao Milorad Dodik, koji uprkos ocjenama iz SAD-a iz kojih se iščitava da je on za njih politička prošlost, u realnom političkom životu u BiH i dalje ostaje faktor koji proizvodi političke tenzije.

Za sada, posebno upadljivo je to  što u satima nakon okončane sjednice Vijeća sigurnosti UN-a još nema Dodikove reakcije na poruke iz Vijeća sigurnosti UN-a, iako je prethodnih dana intenzivno komunicirao i komentarisao sve političke poruke koje se odnose na BiH. Upravo taj muk u ovom trenutku dodatno pojačava pažnju na to kako će se politički odnos prema jučerašnjim porukama SAD-a dalje razvijati.