Gruba diskriminacija porodilja: Jedne primaju 300, a druge više od 1.000 KM

Ako ste postali majka u Federaciji BiH, to koliku ćete porodiljsku naknadu primati i kakvu pomoć ćete dobiti od lokalne zajednice zavisi od toga gdje živite. Prava porodilja variraju značajno od kantona do kantona i često zavise od prebivališta, radno-pravnog statusa i finansijske moći lokalnih vlasti, odnosno spremnosti izdvajanja za porodiljske naknade.

Visina naknada

Porodilje u Tuzlanskom kantonu, bile zaposlene ili nezaposlene, primaju po 1.000 KM, dok u Zeničko-dobojskom kantonu zaposlene porodilje primaju 1.000 KM ili 80 posto prosječne plaće, a nezaposlene 1.000 KM. U Unsko-sanskom kantonu zaposlene porodilje primaju 50 posto prosječne plaće, a nezaposlene 500 KM. U Zapadnohercegovačkom kantonu zaposlene porodilje prvih šest mjeseci primaju 80 posto plaće, a narednih šest mjeseci fiksni iznos koji određuje Vlada Kantona. Nezaposlene primaju 350 KM. Kada je riječ o Kantonu Sarajevo, i zaposlene i nezaposlene porodilje primaju naknadu u visini prosječne plaće u FBiH iz prethodne godine. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu porodilje zaposlene u privatnom sektoru primaju 40 posto prosječne plaće, a zaposlene u javnom sektoru 80 posto plaće, dok nezaposlene porodilje imaju naknadu jednaku 55 posto minimalne plaće u FBiH. Kada je u pitanju Srednjobosanski kanton, zaposlene porodilje primaju 50 posto prosječne plaće, nezaposlene 55 posto minimalne plaće u FBiH. U Posavskom kantonu zaposlene porodilje primaju primaju 100 posto plaće, a nezaposlene 300 KM. Zaposlene porodilje u Bosansko-podrinjskom kantonu primaju naknadu u visini 80 posto prosječne plaće, a nezaposlene 1.000 KM, dok u Kantonu 10 zaposlene primaju prosječnu plaću u FBiH, a nezaposlene 55 posto minimalne plaće u FBiH.

Gruba diskriminacija

Svi ovi podaci ukazuju na grubu diskriminaciju. Jelena Pekić, delegatkinja u Domu naroda FBiH i zastupnica u Skupštini KS, za „Avaz“ je kazala da je socijalna politika u Federaciji BiH u podijeljenoj, ali zajedničkoj nadležnosti federalnog i kantonalnog nivoa vlasti. Iako se zakoni donose na oba nivoa, finansiranje se najvećim dijelom provodi na nivou kantona.

– Smatram da bi se konačno trebao postići neki dogovor da se iznađe neki model za ujednačavanje naknada. Da li bi to bilo u okviru određenog porodičnog fonda ili na neki drugi adekvatan način, ali suština je da imamo rješenje koje ne bi bilo diskriminatorno za žene u zavisnosti od toga gdje žive – kazala je Pekić.

Neujednačenost i diskriminacija porodilja nastavlja se i na lokalnom nivou, jer dok neki izdvajaju određena sredstava koja od općine do općine variraju, neke lokalne zajednice ne izdvajaju ništa. Osim toga, i ostala prava i naknade za djecu, majke i porodice s djecom nisu ujednačena.

Tuzlanski kanton roditeljima s troje i više djece isplaćuje jednokratnu pomoć od 1.500 KM, Hercegovačko-neretvanski kanton za opremu novorođenčeta daje 400 KM, dok Kanton 10 izdvaja 300 KM. Bosansko-podrinjski, Srednjobosanski, Unsko-sanski kanton i Kanton Sarajevo imaju i dodatne naknade za ishranu majki dojilja i djece do šest mjeseci, uglavnom uz imovinski cenzus, dok Zeničko-dobojski kanton isplaćuje i jednokratnu pomoć za trudnoću i porođaj. Zapadnohercegovački kanton za treće i svako naredno dijete isplaćuje 500 KM mjesečno do sedme godine života, dok Posavski kanton nema naknade iz ove kategorije. Važno je istaći da je od 2025. aktuelna i jednokratna pomoć od 1.000 KM za svako rođeno dijete u FBiH.

Iskustvo porodilje

Amila je nedavno postala majka u Kantonu Sarajevo i prenijela nam je svoje iskustvo kada su u pitanju porodiljske naknade i administracija.

– Nisam upoznata s mjerama za troje i više djece, ali ovo što sam dobila 1.000 za prvo djete je uredu. Najpozitivnije od svega je što je prijava jednostavna i ide online putem. Kada je u pitanju porodiljska naknada, veliki minus je papirologija i birokratija – kazala je za „Avaz“.