SPAS ZA ŽELJEZARU ZENICA: Vlada FBiH donosi specijalni zakon

Predloženi zakon predstavlja poseban, hitan i sudski kontrolisan mehanizam kojim Federacija BiH prvi put dobija sistemski instrument za sprečavanje nekontrolisanog stečaja i gašenja kompanije čije bi posljedice daleko prevazilazile samu Željezaru.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je jučer Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica Zenica od posebnog sistemskog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine, s ciljem zaštite radnih mjesta, očuvanja domaće industrije i stabilnosti privrednog sistema Federacije BiH. 

Prijedlog zakona će biti upućen Parlamentu Federacije BiH po hitnoj proceduri, uz zahtjev za održavanje hitne sjednice oba doma Parlamenta Federacije BiH.

Hitan i sudski kontrolisan mehanizam

Predloženi zakon predstavlja poseban, hitan i sudski kontrolisan mehanizam kojim Federacija BiH prvi put dobija sistemski instrument za sprečavanje nekontrolisanog stečaja i gašenja kompanije čije bi posljedice daleko prevazilazile samu Željezaru.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić poručio je jučer da Vlada Federacije BiH neće dozvoliti da se industrijski sistemi od strateškog značaja gase bez borbe i bez pokušaja spašavanja proizvodnje i radnih mjesta.

Raport je u posjedu specijalnog Vladinog zakona za spas željezare koji ima više od 100 stranica.

U članu 1, zakona se navodi da se istim zakonom uređuje se poseban, jednokratan i sudski kontrolisan postupak vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica d.o.o. Zenica, sa sjedištem u Zenici,, uslovi za otvaranje postupka, imenovanje, sudska potvrda i ovlaštenja vanrednog upravnika, pravne posljedice otvaranja postupka, moratorij, odnos prema predstečajnom, prethodnom stečajnom, stečajnom i likvidacionom postupku, prijava i ispitivanje potraživanja, klasiranje i glasanje povjerilaca, novo i privremeno finansiranje, plan restrukturiranja, njegova potvrda i provedba, te druga pitanja od značaja za očuvanje vrijednosti i zakonito restrukturiranje dužnika.

“Ciljevi ovog zakona su očuvanje poslovnog kontinuiteta dužnika, očuvanje vrijednosti imovine, zaštita radnih mjesta, zaštita lanca dobavljača i kooperanata, sprečavanje lančanih poremećaja na tržištu, očuvanje javnih prihoda, očuvanje industrijske proizvodnje i djelatnosti od posebnog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine, zaštita stabilnosti finansijskog sistema i postizanje veće stope namirenja povjerilaca nego u redovnom stečajnom postupku, navodi se u Zakonu koji je u posjedu Raporta.

Sud, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, vanredni upravnik, povjerilački odbor i drugi učesnici postupka dužni su postupati tako da se spriječi umanjenje vrijednosti imovine, zloupotreba postupka, pogodovanje povezanim licima i nastanak štete za povjerioce, radnike, članove društva i treća lica

“Ovaj zakon je poseban zakon u odnosu na federalne propise koji uređuju pitanja izričito uređena ovim zakonom, naročito u odnosu na Zakon o stečaju, Zakon o privrednim društvima, Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakon o izvršnom postupku . (2) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o stečaju i drugih propisa, ako nisu protivne svrsi i prirodi postupka vanredne uprave, navodi se.

U zakonu se navodi da promjena firme, sjedišta, vlasničke strukture, organa upravljanja, statusna promjena ili druga registracijska promjena nakon stupanja na snagu ovog zakona ne sprečava primjenu ovog zakona na dužnika ili njegovog pravnog sljednika, ako sud utvrdi da je to nužno radi ostvarivanja ciljeva ovog zakona i zaštite povjerilaca, radnika i javnog interesa

“Ovaj zakon ne može se koristiti kao opći postupak finansijske konsolidacije, zamjena za redovni predstečajni ili stečajni postupak drugih dužnika, niti kao osnov za otvaranje postupka vanredne uprave nad bilo kojim drugim privrednim društvom, stoji u članu 8. ovog zakona.

U Zakonu se navodi da prijeteća platežna nesposobnost postoji ako dužnik kasni sa izmirenjem preuzetih novčanih obaveza do 60 dana i ako je vjerovatno da dužnik u narednih 12 mjeseci neće moći ispunjavati dospjele obaveze bez provođenja mjera restrukturiranja. 

“Prijeteća platežna nesposobnost postoji i kada finansijske projekcije, dospijeće obaveza, gubitak finansiranja, blokada ključnih dobavljača ili aktiviranje garancija ukazuju na vjerovatnoću nemogućnosti urednog ispunjavanja dospjelih novčanih obaveza u narednih 12 mjeseci, i bez već nastalog kašnjenja, istaknuto je.

Donošenja odluke o otvaranju postupka

Nakon prijema prijedloga, a prije donošenja odluke o otvaranju postupka, sud može odrediti privremene mjere radi očuvanja imovine, sprječavanja selektivne naplate, zaštite poslovnih knjiga, sprečavanja raspolaganja ključnom imovinom, održavanja minimalnog poslovnog kontinuiteta, zabrane unovčenja imovine u ranijem postupku, zabrane diobe sredstava, zabrane zaključenja predstečajnog sporazuma ili stečajnog plana i privremenog zastoja radnji u ranijem postupku koje bi mogle učiniti postupak vanredne uprave bespredmetnim. 

“Sud može odlučiti o prijedlogu za otvaranje postupka na ročištu ili bez ročišta ako su činjenice dovoljno utvrđene, ako je dužniku omogućeno izjašnjenje i ako hitnost nalaže odlučivanje bez odlaganja. (2) Ako prijedlog podnosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ili povjerioci protivno volji dužnika, sud će obavezno održati ročište prije otvaranja postupka, osim ako postoji neposredna opasnost od prekida kritične djelatnosti, uništenja ili znatnog umanjenja imovine, blokade poslovanja koja se ne može otkloniti kasnijom mjerom ili nastanka nenadoknadive štete povjeriocima i radnicima, navodi se u članu 20.

Posebno je regulisano imenovanje vanrednog upravnika.Vanrednog upravnika, kako se navodi, imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine rješenjem.

“Rješenje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o imenovanju vanrednog upravnika dostavlja se sudu zajedno s prijedlogom za otvaranje postupka ili najkasnije u roku od 24 sata od zahtjeva suda (3) Imenovanje vanrednog upravnika proizvodi pravno dejstvo prema dužniku, povjeriocima i trećim licima od dana i sata sudske potvrde, osim hitnih radnji očuvanja imovine koje sud izričito odobri prije potvrde. (4) Sud će potvrditi imenovanje ako utvrdi da imenovano lice ispunjava uslove iz ovog zakona, da nije u sukobu interesa, da je sposobno voditi postupak i da imenovanje nije očigledno protivno zaštiti povjerilaca, radnika, imovine, nezavisnosti postupka ili javnog interesa, navodi se.

Istaknuto je i ovlaštenje istog. Danom sudske potvrde vanredni upravnik preuzima ovlaštenja uprave dužnika za vođenje poslovanja, zastupanje i upravljanje imovinom u granicama ovog zakona, rješenja suda i potvrđenog plana restrukturiranja. 

“Vanredni upravnik naročito je ovlašten da: a) vodi poslovanje dužnika i zastupa dužnika prema trećim licima; b) preuzme poslovne knjige, račune, dokumentaciju, pečate, elektronske certifikate i pristup informacionim sistemima; c) pripremi početni izvještaj i plan restrukturiranja; d) pregovara s povjeriocima, finansijerima, investitorima, dobavljačima, radnicima i javnim organima; e) predlaže sudu mjere očuvanja vrijednosti, novo finansiranje, prodaju imovine i druge mjere; f) podnosi tužbe, pravne lijekove i druge podneske u ime dužnika; g) preduzima druge radnje propisane ovim zakonom, navodi se u članu 27.

U zakonu se navodi da vanredni upravnik može angažovati pravne, finansijske, revizorske, procjeniteljske, poreske, operativne i druge savjetnike ako je to nužno ili korisno za provođenje postupka.

S druge strane, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine može razriješiti vanrednog upravnika, uz sudsku potvrdu razrješenja, ako prestanu razlozi za imenovanje, ako upravnik teže povrijedi dužnost, postupa protivno ovom zakonu, rješenju suda ili potvrđenom planu, zloupotrijebi ovlaštenja, povrijedi obavezu nepristrasnosti, ne izvršava obaveze izvještavanja ili ako se pojave razlozi nespojivosti ili sukoba interesa.

Navodi se i pravne posljedice otvaranje postupka.

Danom otvaranja postupka nastupa moratorij na individualnu naplatu potraživanja nastalih prije otvaranja postupka, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. 

“Moratorij obuhvata zabranu pokretanja i nastavka izvršnih postupaka, zabranu prinudne naplate s računa, zabranu vansudskog namirenja, zabranu aktiviranja instrumenata osiguranja protiv dužnika i zabranu jednostranog raskida ključnih ugovora samo zbog otvaranja postupka. (3) Moratorij ne oslobađa dužnika plaćanja tekućih obaveza nastalih nakon otvaranja postupka u skladu sa ovim zakonom. (4) Moratorij ne obuhvata plate, naknade plata, doprinose i druga potraživanja radnika nastala po osnovu rada nakon otvaranja postupka. Ta potraživanja predstavljaju tekuće obaveze postupka i plaćaju se po dospijeću, osim ako je ovim zakonom izričito propisan povoljniji tretman za radnike. (5) Moratorij se primjenjuje i na radnje prinudne naplate, unovčenja, diobe, prodaje, prijenosa, prebijanja ili namirenja koje se preduzimaju u ranijem predstečajnom, prethodnom stečajnom, stečajnom, likvidacionom ili drugom postupku kolektivnog namirenja, u mjeri u kojoj su takve radnje protivne ovom zakonu, rješenju o otvaranju postupka vanredne uprave ili ciljevima postupka, navodi se.

Osim toga, definisani su i izvršni postupci koji se vode protiv dužnika radi naplate potraživanja nastalih prije otvaranja postupka prekidaju se danom otvaranja postupka. 

“Nova izvršenja protiv dužnika ne mogu se pokrenuti za potraživanja nastala prije otvaranja postupka, piše u prijedlogu zakona.

Period moratorija do 90 dana

Jasno je definisano i trajanje moratorija. Moratorij traje 12 mjeseci od dana otvaranja postupka. 

“Sud u rješenju o otvaranju postupka određuje početni stabilizacioni period moratorija do 90 dana. Najkasnije do isteka početnog stabilizacionog perioda sud, na osnovu stabilizacionog izvještaja vanrednog upravnika, finansijskog plana, mišljenja povjerilačkog odbora i prigovora učesnika postupka ako su podneseni, donosi posebno rješenje kojim potvrđuje, ograničava, proširuje, prilagođava ili ukida pojedine mjere moratorija za dalji tok postupka. (3) Ako sud ne donese rješenje iz stava (2) ovog člana do isteka početnog stabilizacionog perioda, moratorij se nastavlja u osnovnom obimu propisanom članom 32. ovog zakona, a prestaju važiti dodatna ograničenja, proširene zabrane ili posebne zaštitne mjere određene rješenjem o otvaranju postupka, osim mjera koje su nužne za zaštitu života, zdravlja, radnika, javne sigurnosti, očuvanje ključne imovine ili sprečavanje nenadoknadive štete, o čemu sud odlučuje bez odlaganja. (4) Sud može, na obrazložen prijedlog vanrednog upravnika i uz mišljenje povjerilačkog odbora, produžiti moratorij najviše dva puta po šest mjeseci, ako je produženje nužno za podnošenje ili potvrdu plana i ako ne nameće nesrazmjeran teret povjeriocima, navodi se, između ostalog.

U postupku vanredne uprave obavezno se osniva povjerilački odbor. Povjerilački odbor ima najmanje pet, a najviše devet članova, vodeći računa o zastupljenosti različitih klasa povjerilaca. 

“Sud imenuje privremeni povjerilački odbor u rješenju o otvaranju postupka ili najkasnije u roku od 15 dana od otvaranja postupka, a konačni odbor nakon ispitivanja potraživanja. Povjerilački odbor nadzire rad vanrednog upravnika, daje mišljenja i saglasnosti propisane ovim zakonom, razmatra izvještaje, predlaže mjere sudu i štiti zajednički interes povjerilaca. Povjerilački odbor daje prethodno mišljenje o novom finansiranju, raspolaganju ključnom imovinom, transakcijama s povezanim licima, planu restrukturiranja, troškovima savjetnika i drugim pitanjima koja sud odredi.  Povjerilački odbor ne može davati obavezujuća uputstva koja bi vanrednog upravnika navela na povredu zakona, nejednak tretman povjerilaca ili pogodovanje pojedinom povjeriocu, navodi se.

U zakonu se jasno navode i prava radnika u u postupku neposredno, preko predstavnika radnika, sindikata ili vijeća zaposlenika, u skladu s ovim zakonom i propisima o radu. 

“Dioničari i članovi društva imaju pravo na obavještenje, uvid u plan u dijelu koji se odnosi na njihova prava, pravo prigovora i pravni lijek ako plan zadire u njihova vlasnička, upravljačka ili imovinska prava. (3) Prava iz st. (1) i (2) ovog člana ostvaruju se tako da se ne ugrozi hitnost, poslovna tajna i svrha postupka, istaknuto je u članu 42, u (prava radnika i vlasnika).

Povjerioci, navodi se, prijavljuju potraživanja sudu u roku koji odredi sud, a koji ne može biti kraći od 30 niti duži od 60 dana od dana objave rješenja o otvaranju postupka. 

“Prijava potraživanja sadrži osnov, iznos, valutu, dospjelost, dokaze, podatke o osiguranju, eventualnu povezanost s dužnikom i druge podatke potrebne za ispitivanje. Potraživanja koja nisu prijavljena u roku mogu se priznati samo ako zakašnjenje nije prouzrokovalo odgađanje postupka i ako povjerilac snosi troškove zakašnjenja, osim potraživanja radnika koja se utvrđuju na osnovu evidencija dužnika.

Sastaviti poseban pregled radničkih

Vanredni upravnik dužan je, na osnovu evidencija dužnika, sastaviti poseban pregled radničkih potraživanja nastalih prije otvaranja postupka.

“Radnik nije dužan podnositi pojedinačnu prijavu ako je njegovo potraživanje pravilno uneseno u pregled iz stava (1) ovog člana. Radnik ima pravo prigovora ako njegovo potraživanje nije uneseno ili je uneseno u pogrešnom iznosu. Radnička potraživanja ne mogu se proizvoljno ograničiti samo zbog otvaranja postupka vanredne uprave. Radnička potraživanja nastala prije otvaranja postupka mogu biti obuhvaćena planom restrukturiranja samo ako plan radnicima obezbjeđuje najmanje nivo zaštite koji bi imali prema Zakonu o stečaju, propisima o radu i drugim propisima koji uređuju zaštitu potraživanja iz radnog odnosa. Plan restrukturiranja ne može predvidjeti otpis, odgodu, smanjenje ili drugi nepovoljniji tretman radničkih potraživanja nastalih prije otvaranja postupka ako bi time radnici bili stavljeni u lošiji položaj od položaja koji bi imali u redovnom stečajnom postupku, osim ako je takav tretman izričito prihvaćen od strane klase radnika u postupku glasanja o planu restrukturiranja, u skladu s ovim zakonom, pod uslovom da se time ne umanjuje minimalni nivo zaštite radničkih potraživanja propisan Zakonom o stečaju, propisima o radu i drugim prinudnim propisima, navodi se.

U Zakonu se navodi i jasan plan restrukturiranja.

“Vanredni upravnik podnosi sudu plan restrukturiranja najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od dana otvaranja postupka. Sud može, uz mišljenje povjerilačkog odbora, produžiti rok za podnošenje plana najviše za tri mjeseca ako je to nužno zbog složenosti postupka, koordinacije s povezanim društvima, pregovora o novom finansiranju, plaćanja kritičnih dobavljača ili pribavljanja regulatornih saglasnosti. Ako plan nije podnesen u propisanom roku, sud može obustaviti postupak vanredne uprave i nastaviti raniji predstečajni, prethodni stečajni, stečajni ili likvidacioni postupak, odnosno otvoriti stečajni postupak ako su ispunjeni uslovi prema Zakonu o stečaju. Ako je plan podnesen u roku, ali se potvrda ne može donijeti zbog postupka državne pomoći, konkurencijskog odobrenja, regulatorne saglasnosti, koncesije ili druge javnopravne odluke, sud može uskladiti rokove postupka s rokom iz člana 38. stav (4) i stav (5) ovog zakona, navodi se.

Pad vrijednosti i efekat na radnike 

Plan mora sadržavati nezavisnu procjenu vrijednosti dužnika, poslovnih cjelina, kolaterala i imovine koja se prenosi.

“Stečajni scenario prikazuje očekivano namirenje po klasama u redovnom stečajnom postupku, troškove, vrijeme unovčenja, pravne rizike, očekivani pad vrijednosti i efekat na radnike, dobavljače i javne prihode.  Ako plan predviđa da povezano društvo dobrovoljno preuzme obavezu, da imovinu, garanciju1 zajam, osiguranje ili drugu podršku, procjena vrijednosti mora prikazati tržišnu osnovanost takve mjere, njen uticaj na dužnika i zaštitu prava povjerilaca i vlasnika povezanog društva. Sud neće potvrditi plan ako nije moguće utvrditi da nesaglasni povjerioci i klase nisu u lošijem položaju nego u redovnom stečajnom postupku ili ako plan neopravdano prenosi vrijednost na povezana lica, vlasnike, investitore ili treća lica, navodi se.