Schmidt rekao kome pripada državna imovina i otkrio zašto odlazi: “Idem da se ne bi sve raspalo”

Visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt opovrgnuo je u intervjuu za Face TV tvrdnje da su mu američki diplomati prijetili stavljanjem na crnu listu ako se ne povuče s dužnosti.

Proteklog vikenda Christian Schmidt je iznenada izjavio da se povlači s mjesta prvog čovjeka međunarodne supervizije nad BiH, a u utorak je to potvrdio tokom rasprave pred Vijećem sigurnosti UN-a posvećene BiH.

Američki pritisak

Mediji su ranije tvrdili da su američki diplomati vršili pritisak na Schmidta, pa čak i da su mu prijetili crnom listom ako se ne povuče.

„Definitivno nije bilo nikoga ko me na bilo koji način htio staviti na neku crnu listu ili nešto slično. U svakom slučaju, niko mi to nije rekao“, reka je Schmidt u intervjuu.

Schmidt je potvrdio kako je o budućnosti međunarodne uprave nad BiH razgovarao s američkim i drugim diplomatama.

Naveo je da je nerado napustio mjesto visokog međunarodnog predstavnika, ali da je to isključivo njegova odluka.

Zamjenica stalnog predstavnika SAD-a pri UN-u Tammy Bruce rekla je tokom rasprave u Vijeću sigurnosti da novi visoki predstavnik mora biti nepristrasan i imati povjerenje sve tri strane, te da je došlo vrijeme za promjenu.

Pitanje državne imovine

Prijepor sa Schmidtom navodno je nastao zbog nerješavanja pitanja državne imovine povezane s izgradnjom Južne plinske interkonekcije te sumnjive nabavke novih uređaja za izbore najesen.

U intervjuu je naglasio da „državna imovina pripada državi“ te upozorio da BiH mora zakonski urediti njeno korištenje. Takvom tumačenju oštro se protivi srpska strana u BiH.

Govoreći o izborima, upozorio je na moguće izborne prevare i poručio da se mora osigurati da se „svaki glas broji“. Schmidt je, govoreći o nasljedniku, rekao da ga čeka izuzetno zahtjevan mandat.

„Posao visokog predstavnika je jedan od najtežih poslova koje evropska politika nekome može dodijeliti“, rekao je Schmidt.

Njegov nasljednik mogao bi biti poznat već početkom juna, kada u Sarajevu zasjeda Vijeće za provedbu mira u BiH, tijelo koje nadzire rad OHR-a.

Tok razgovora

Hadžifejzović: „Zašto odlazite?“

Schmidt: „Nerado odlazim.“

Hadžifejzović: „Ko je tražio da odete? Amerikanci?“

Schmidt: „Imao sam razgovore s Amerikancima i još nekima. Ne mogu vam dati imena.“

Hadžifejzović: „Priča se da su Amerikanci, dok su Vas pritiskali, prijetili da ćete, ako se ne povučete, otići na američku crnu listu. Šta je od toga tačno?“

Schmidt: „Za crnu listu za visokog predstavnika još nisam čuo. Nije mi prijećeno. Niko me nije htio staviti na crnu listu.“

Hadžifejzović: „Ako Amerikanci nisu vršili pritisak, ako Vam nisu prijetili, ako nisu tražili da nešto date, potpišete, ako vas niko nije uvjetovao – zašto ste onda podnijeli ostavku?“

Schmidt: „Nisam rekao da sam to uradio iz slobodne volje, ali to ne znači da mi je neko prijetio. Za neke sam bio prebrz. Odlazim da se sve ne bi raspalo, a rado bih ostao duže, bar do poslije izbora!“

Hadžifejzović: „Niste htjeli potpisati odluku o državnoj imovini?“

Schmidt: „U narednom periodu morat će se donijeti određene odluke… a to je i državna imovina.“

Hadžifejzović: „Inzko je donio Zakon o negiranju genocida posljednji dan svog mandata. Zašto ne biste povukli šah-mat potez i posljednji ili pretposljednji dan svog mandata donijeli zakon o državnoj imovini? Da u njemu vrlo jasno piše, i u naslovu i u sadržaju, da je državna imovina – državna?“

Schmidt: „Interesantna ideja. Pored Inzka, to je uradio i Schwarz-Schilling s Memorijalnim centrom Potočari. Razmislit ću o toj ideji! Neka mi malo prođe kroz glavu!“

Hadžifejzović: „Hoćete li iskoristiti Bonske ovlasti?“

Schmidt: „Ja ih imam do kraja mandata na raspolaganju, a da li ću ih koristiti… zavisi od okolnosti.“

Odluka o državnoj imovini

O tome da li će prije odlaska iz BiH donijeti odluku o državnoj imovini, rekao je:

„To je veliki strah koji pojedina gospoda u RS-u imaju. Pričaju gluposti. Onaj jedan kaže: ‘Ako Schmidt to uradi, mi ćemo se odvojiti.’ Pitam ljude u RS-u: kako se dolazi do toga da se zbog jednog zakona razmišlja o tome? RS nije privatno vlasništvo Dodika; on to mora znati.

Čuo je jasnu poruku da se mora držati dalje od politike. Ja bih mu preporučio da ne priča priče. Šta znači nezavisnost RS-a? Tanjir koji će se zvati Dodik? Kakve pasoše će imati?

Gdje je podrška međunarodne zajednice? Da li stvarno iko u RS-u misli da će biti siguran ako se pusti pustolovina Dodika? Ljudi žele živjeti u miru jedni s drugima. Ratni zločinci odveli su ljude u bijedu. Nema razloga da se od njih prave heroji.“