Hoće li BiH konačno dobiti zakon o državnoj imovini i kako bi on mogao izgledati?

Prema Schmidtovim riječima, jedno od mogućih rješenja moglo bi biti formiranje nezavisne komisije koja bi odlučivala o tome za koje svrhe se može koristiti državno zemljište

Pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini ponovo je u fokusu domaće i međunarodne javnosti nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt u intervjuu za njemački Süddeutsche Zeitung nagovijestio mogućnost donošenja odluke već tokom ove godine.

VEZANI Christian Schmidt “otvorio dušu”: Osjetio sam pritisak, bilo mi je važno da funkcija opstane

Riječ je o jednom od najosjetljivijih političkih sporova u zemlji koji više od dvije decenije ostaje bez konačnog zakonskog rješenja, dok politički akteri i dalje imaju potpuno suprotstavljene stavove o tome kome pripadaju šume, rijeke, poljoprivredno i građevinsko zemljište.

Schmidt je poručio kako raste pritisak, ne samo međunarodne zajednice nego i lokalnih zajednica koje zbog neriješenog pitanja državne imovine ne mogu realizovati brojne infrastrukturne i razvojne projekte.

“Uz malo sreće, ove godine ćemo još postići odluku o pitanju državne imovine”, rekao je Schmidt.

Iz OHR-a zasad nisu zvanično potvrdili njegove navode, ali je tema ponovo otvorila rasprave među političarima, pravnim stručnjacima i institucijama.

Komisija kao rješenje

Prema Schmidtovim riječima, jedno od mogućih rješenja moglo bi biti formiranje nezavisne komisije koja bi odlučivala o tome za koje svrhe se može koristiti državno zemljište.

Takva ideja već dobija podršku dijela političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Delegatkinja HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Marina Pendeš smatra da postoji prostor za kompromis.

“Mislim da nema razloga da se ne formira povjerenstvo koje bi to sagledalo sa svih strana i našlo rješenje. Ja mislim da može postojati rješenje”, rekla je Pendeš.

Sličan stav iznio je i delegat Zlatko Miletić, koji smatra da je neophodan dijalog uz određenu pomoć međunarodne zajednice.

“Mislim da treba otvoriti dijalog, možda i tražiti pomoć međunarodne zajednice, ne da nam oni izdiktiraju šta treba uraditi ali da sjedimo i nas oni upute kako su druge zemlje to riješile”, rekao je Miletić.

Suprotni stavovi

S druge strane, politički predstavnici iz Republike Srpske i dalje odbacuju mogućnost da država BiH bude vlasnik imovine.

Delegat SNSD-a u Domu naroda PSBiH Radovan Kovačević tvrdi da je pitanje imovine već riješeno Dejtonskim sporazumom.

“Ne postoji državna imovina. Imovina je riješena Dejtonskim sporazumom. Jasno je rečeno da 49 posto pripada Republici Srpskoj, 51 posto Federaciji. Sve što je na tom teritoriju jasno je kome pripada”, izjavio je Kovačević.

Potpuno drugačiji stav dolazi iz Kluba Bošnjaka u Domu naroda PSBiH.

“Rješenje jeste donošenje zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom od strane Parlamentarne skupštine BiH koja jeste titular njenog vlasništva gdje predstavnike imaju svi građani BiH”, poručio je Kemal Ademović.

Problem za projekte

Pravni stručnjaci upozoravaju da izostanak zakona o državnoj imovini već proizvodi ozbiljne posljedice, posebno kada je riječ o velikim infrastrukturnim i energetskim projektima.

Jedan od primjera je projekat Južne interkonekcije, kojim bi Bosna i Hercegovina dobila novi pravac snabdijevanja gasom. Upravo na toj trasi otvorilo se pitanje vlasništva nad zemljištem i prava raspolaganja.

Sutkinja Ustavnog suda BiH Larisa Velić podsjetila je da lokalne zajednice ne mogu samostalno raspolagati državnom imovinom.

“Koliko god se širio reon građevinskog zemljišta, koliko god mi donosili odluku kojom bi utvrđivali građevinsko zemljište to ne znači promjenu titulara niti ovlaštenje jedinica lokalne samouprave da raspolažu s tom imovinom. I dalje je država BiH pozvana i ta koja će odlučivati šta će sa tom imovinom dešavati”, kazala je Velić.

Pritisak raste

Suprotne poruke stižu i iz entitetskih vlada.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić poručio je da se vlasti u Federaciji pridržavaju odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika.

“Mi u Federaciji se pridržavamo odluka Ustavnog suda i odluke visokog predstavnika a to baš i nije uvijek slučaj kada je u pitanju Republika Srpska”, rekao je Nikšić.

S druge strane, premijer RS Savo Minić odbacuje mogućnost prenosa imovine.

“Mi imamo svoje šume, imamo svoje poljoprivredno zemljište kome ćemo mi to prenijeti?”, izjavio je Minić.

Sve češće najave međunarodnih zvaničnika i rastući politički pritisak pokazuju da bi pitanje državne imovine uskoro moglo ponovo doći u centar političkih pregovora. Ukoliko domaće institucije ne postignu dogovor, sve je izvjesnije da bi rješenje moglo biti nametnuto uz snažan međunarodni uticaj.

Dodatne spekulacije izazvala je i najava sastanka zemalja Kvinte sa Vijećem ministara BiH, iako termin tog sastanka još nije zvanično potvrđen.