Zabrinjavajući trend: Vršnjačko nasilje među mladima poraslo za više od 20 posto

Maja Savanović Zorić, psihologinja i sistemska porodična psihoterapeutkinja, kaže da svjedoči ozbiljnom padu empatije među djecom

Vršnjačko nasilje sve više je prisutno među mladima u Republici Srpskoj. To potvrđuju i podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koji pokazuju da je lani evidentirano 90 slučajeva, što je više za čak 21,6 posto u odnosu na godinu prije, pišu Nezavisne novine.

Prema njihovim podacima, vršnjačko nasilje počinilo je 150 maloljetnika, od čega su 132 muškog i 18 ženskog pola. Nasilje je izvršeno nad 128 vršnjaka, od kojih su 104 muškog i 24 ženskog pola.

“Među maloljetnim počiniocima, 76 su učenici osnovne i 74 su učenici srednje škole. Među maloljetnim žrtvama, 79 su učenici osnovne i 49 srednje škole. U tim događajima sedam maloljetnika zadobilo je teže i 38 lakše povrede. Dva maloljetnika pretrpjela su uznemiravanje putem interneta”, stoji u izvještaju policije.

Kako je navedeno u izvještaju MUP-a RS, policijski službenici nadležnim tužilaštvima podnijeli su 33 izvještaja protiv 51 maloljetnika zbog osnova sumnje da su počinili 37 krivičnih djela: sedam krivičnih djela teška tjelesna povreda, 16 krivičnih djela tjelesna povreda, jedno krivično djelo nasilničko ponašanje, jedno krivično djelo polno nasilje i 12 ostalih krivičnih djela.

PROČITAJTE JOŠ Samo u BiH: Zaustavio automobil na autoputu da gleda koridu

“Pored toga, u 13 slučajeva vršnjačkog nasilja podneseni su izvještaji nadležnim tužilaštvima o preduzetim mjerama i radnjama. U 14 slučajeva pokrenuti su prekršajni postupci protiv 30 maloljetnika i 30 slučajeva završeno je postupkom u okviru organa škole”, istakli su oni.

Stručnjaci upozoravaju na prikriveno nasilje

O vršnjačkom nasilju novinari Nezavisnih su razgovarali s Majom Savanović Zorić, psihologinjom i sistemskom porodičnom psihoterapeutkinjom, koja ističe da kroz svoj rad i 15 godina provedenih u školskom sistemu svjedoči ozbiljnom padu empatije među djecom i mladima.

“Nasilje danas često više nije samo fizičko. Mnogo češće je prikriveno kroz ismijavanje, omalovažavanje, isključivanje iz grupe, ignorisanje, snimanje, komentarisanje na društvenim mrežama i različite oblike sajberbulinga. Problem je što takvi oblici nasilja dugo ostaju nevidljivi odraslima, a posljedice po dijete mogu biti veoma ozbiljne. Dijete koje je svakodnevno ismijavano ili izopšteno često razvija osjećaj manje vrijednosti, anksioznost, povlačenje, pa čak i depresivne simptome”, objašnjava ona za Nezavisne novine.

Sajberbuling bez prestanka

Ona dodaje da posebno zabrinjava činjenica da djeca danas sve manje razgovaraju licem u lice, a sve više komuniciraju preko ekrana.

Oglas

“Društvene mreže dodatno smanjuju osjećaj odgovornosti za izgovorenu riječ. Lakše je povrijediti nekoga kada ne gledate njegovu reakciju i bol. Sajberbuling nema kraj školskog časa. On traje 24 sata dnevno i dijete od nasilja često nema sigurno mjesto”, dodaje Savanović Zorićeva.

Šta stoji iza nasilnog ponašanja?

Prema njenim riječima, važno je razumjeti da nasilje nije samo problem “loše djece”.

“Često iza nasilnog ponašanja stoje nesigurnost, bijes, emocionalna zapuštenost, osjećaj nepripadanja ili modeli ponašanja koje dijete gleda u porodici i društvu. Upravo zato prevencija mora početi mnogo prije prvog incidenta u školi”, kaže ona, dodajući da škola ne može riješiti ovaj problem.

Ona ističe da je potrebna mnogo snažnija saradnja porodice, škole i društva.

“Djecu moramo učiti empatiji, toleranciji, emocionalnoj pismenosti i odgovornosti od najranijeg uzrasta. Potrebno je da roditelji budu autoritet koji postavlja jasne granice, ali i sigurna emocionalna baza u kojoj dijete može govoriti o svojim osjećajima, strahovima i frustracijama”, kaže Savanović Zorić za Nezavisne novine.

Prema njenim riječima, danas se granice ne postavljaju na vrijeme, pa dio djece odrasta sa uvjerenjem da sve mogu, da ne postoje posljedice i da je svaka frustracija nepravda.

“Kada takvo dijete dođe u kontakt sa vršnjacima, nerijetko agresijom pokušava regulisati emocije koje ne zna drugačije izraziti”, upozorava ona.