Zatvorenik s rakom bez adekvatnog liječenja, drugom onemogućeno testiranje na HIV

BANJALUKA, SARAJEVO – Problemi sa zdravstvenom zaštitom, uslovima boravka u zatvoru te tretmanom neki su od razloga zbog čega je na adresu Ombudsmana za ljudska prava BiH prošle godine stiglo 100 žalbi zatvorenika. Među njima su i one koje govore o onemogućavanju testiranja na HIV i adekvatnog liječenja raka.

        Šta treba da znate:

• Ombudsmani BiH prošle godine zaprimili su 100 žalbi zatvorenika
• Najviše pritužbi odnosilo se na zdravstvenu zaštitu i uslove u pritvoru
• Jedan zatvorenik čekao je HIV testiranje uprkos pristanku i vlastitom trošku
• Ombudsmani upozoravaju na sistemske probleme

Tako je lani, prema podacima ove institucije, Odjeljenje za praćenje ostvarivanja prava osoba lišenih slobode zaprimilo sedam žalbi manje nego 2024. godine.

Na šta su se zatvorenici najviše žalili?

“U postupcima po pojedinačnim žalbama utvrđene su sistemske poteškoće u pogledu dostupnosti zdravstvene zaštite, pravovremenosti medicinskih postupaka, adekvatnosti uslova boravka i funkcionisanja pritvorskih jedinica, naročito u situacijama povećanog smještajnog opterećenja i nedostatne koordinacije. Istovremeno, evidentirani su i pojedinačni primjeri u kojima su, nakon sprovedenog istražnog postupka, nadležne ustanove preduzele mjere u cilju otklanjanja uočenih nedostataka, što ukazuje na postojanje ograničenih, ali pozitivnih pomaka u praksi”, navode iz Ombudsmana.

Zašto je zdravstvena zaštita bila među najvećim problemima?

Jedna od najzastupljenijih oblasti postupanja Ombudsmana BiH u prethodnoj godini, kako navode, bila je zdravstvena zaštita zatvorenika.

“Veći broj predmeta odnosio se na dostupnost medicinskih pregleda, pravovremenost dijagnostičkih postupaka, adekvatnost terapije, kao i na postupanje prema osobama sa hroničnim i teškim oboljenjima”, kažu oni.

Kako je došlo do spora zbog HIV testiranja zatvorenika?

Kada je riječ konkretno o žalbama, jedna od njih se odnosila na moguće ugrožavanje zdravlja osuđenika usljed izlaganja zaraznoj bolesti.

Naime, zatvorenik je zatražio testiranje na HIV, što mu nije bilo blagovremeno omogućeno, iako je dao pristanak na testiranje i ponudio da sam snosi troškove.

“Dodatno, navodi se da je drugom osuđeniku, u istim ili sličnim okolnostima, testiranje omogućeno odmah, i to izvan Zavoda i o vlastitom trošku, što, prema navodima, ukazuje na selektivno i potencijalno diskriminatorno postupanje”, navodi se u izvještaju.

Kako se dodaje, iz Zavoda su zatvoreniku naknadno omogućili testiranje, dodajući da testiranje na HIV i druge zarazne bolesti u ustanovi nije obavezno.

“Zavod navodi da kontakt koji je osuđenik imao s drugim osuđenikom, kod kojeg je potvrđena HIV infekcija, ne predstavlja realan rizik za prenos bolesti, budući da se radilo o korištenju iste opreme za vježbanje, bez direktnog kontakta krvlju, te da se obavezno testiranje ne sprovodi upravo radi sprečavanja stigmatizacije”, dodaje se u objašnjenju.

Prema navodima Ombudsmana, vremenski razmak između podnošenja zahtjeva i njegove realizacije nije u skladu sa standardom hitnog i efikasnog postupanja koji nalažu domaći propisi, te je zbog toga Ombudsman BiH uputio preporuku direktoru Zavoda da se bez odlaganja omogući odgovarajuća dijagnostička obrada.

Šta je utvrđeno u slučaju teško oboljelog osuđenika?

Druga žalba koja je navedena u izvještaju govori o osuđeniku koji je smješten u Zavodu poluotvorenog tipa, a koji boluje od malignog oboljenja.

Kako je navedeno, Ombudsman je razmatrao navode o nemogućnosti adekvatnog liječenja u zavodskim uslovima.

“U postupku je utvrđeno da su zdravstvena služba i uprava Zavoda podržavale vanzavodsko liječenje, ali da su odluke Komisije za uslovni otpust bile nedovoljno obrazložene, jer iz njih nije bilo jasno na koji način je uvažena dostavljena medicinska dokumentacija, iako je iz iste proizlazilo da se radi o osuđenom licu oboljelom od teškog malignog oboljenja s metastazama, uz preporuke ljekara da bi prekid ili drugačiji režim izvršenja kazne doprinio liječenju i oporavku”, navode iz ove institucije.

Prema njihovim navodima, oni su uputili preporuku nadležnim institucijama ukazujući na potrebu humanog postupanja i uzimanja u obzir medicinske dokumentacije.

“Preporuka je u dijelu zdravstvenog tretmana realizovana”, naveli su iz Ombudsmana BiH.

Pored toga, oni su razmatrali više predmeta koji su se odnosili na uslove boravka u kazneno-popravnim zavodima, posebno u pritvorskim jedinicama.

“Dio zaprimljenih žalbi odnosio se i na uslove ishrane i svakodnevni tretman osuđenih lica”, dodaju oni.