Ljetovanje postaje nedostižan luksuz za većinu bh. građana: Zbog rasta troškova ostaju kod kuće!

Poskupljenje goriva, smještaja i hrane učinilo je da čak i putovanja u sopstvenoj režiji postanu ozbiljan finansijski izazov.

Globalna politička i ekonomska previranja, predvođena dugotrajnim sukobima na Bliskom istoku i snažnim inflatornim pritiscima, korjenito mijenjaju mapu svjetskog turizma, a talas poskupljenja direktno se odrazio i na Bosnu i Hercegovinu. 
Zbog rasta cijena nafte, poremećaja u lancima nabavke i skoka opštih troškova života, turistički aranžmani širom svijeta bilježe drastičan rast cijena, što je u mnogim zemljama dovelo do masovnih otkazivanja putovanja. 

Poskupljenje goriva, smještaja i hrane učinilo je da čak i putovanja u sopstvenoj režiji postanu ozbiljan finansijski izazov. 
Iako iz domaćih turističkih agencija, koje uglavnom organizuju aranžmane za Grčku, Španiju, Italiju, Tursku, Španiju, Tunis i Egipat, ističu da se rezervacije i dalje vrše u sličnom kapacitetu kao i prethodnih godina, oni potvrđuju da su cijene skočile za 10 do 20 posto. 

Kako je na hrvatskoj obali?

S druge strane, građani Bosne i Hercegovine upozoravaju da je odlazak na more postao neizdrživ izdatak za većinu porodica. S obzirom na to da je za mnoge ljetovanje bilo nedostižno i prije aktuelne krize, u novonastaloj situaciji, kada se u zemlji jedva preživljava, odmor na moru transformisao se u ekskluzivnu privilegiju rezervisanu samo za rijetke.
Ništa stabilnija situacija nije ni u susjednoj Hrvatskoj, gdje analitičari još uvijek ne mogu sa sigurnošću procijeniti kakve će rezultate donijeti ovogodišnja ljetna sezona. Lančana poskupljenja roba i usluga, podstaknuta energetskom krizom, najviše su pogodila upravo hrvatsko tržište, pa će domaći i strani turisti ove godine višestruko vagati svoje odluke o ljetovanju, pri čemu će ključni argument biti cijena smještaja. 

Zbog toga je i hrvatski ministar turizma i sporta Tonči Glavina nedavno uputio hitan apel turističkom sektoru da kroz mudru cjenovnu politiku očuva konkurentnost. Ministar je, u razgovoru za N1, naglasio da bi aktuelna krizna situacija u svijetu mogla generirati ozbiljne gubitke u turizmu, te da je ključno da se ti eventualni gubici ne prebacuju na leđa potrošača kroz nerealne cijene. 
Ipak, Hrvatska i dalje računa na određenu prednost jer u trenutnim geopolitičkim okolnostima uživa status sigurne zemlje, a svojim tradicionalno najbrojnijim gostima iz Evrope ostaje lako dostupna za dolazak sopstvenim automobilima. Uprkos tome, gosti će tražiti striktan balans između uplaćenog iznosa i kvaliteta usluge, posebno u svjetlu sve češćih pritužbi na nerealne zahtjeve iznajmljivača. 

Regionalni odjek tako je dobio primjer jednog gosta iz Slovenije koji je na društvenim mrežama podijelio svoje zaprepaštenje nakon što mu je za privatni apartman na Makarskoj rivijeri traženo čak 220 eura po noćenju, uz uslov minimalnog boravka od sedam dana, dok je za tek neznatno viši iznos u obližnjem hotelu mogao dobiti puni komfor bez obaveze kuhanja.
Detaljan uvid u ponude na popularnim platformama za rezervaciju smještaja početkom maja otkriva preciznu cjenovnu sliku za tri ključna ljetna mjeseca na jadranskoj obali, posmatrano kroz prizmu sedmodnevnog boravka u objektima sa tri i četiri zvjezdice.

Cijene odmora za četveročlanu porodicu

Kada je u pitanju četveročlana porodica, hotelski smještaj na bazi polupansiona u junu se kreće od 213 do 641 euro po noćenju, što u prosjeku iznosi 427 eura na noć, odnosno oko 2.990 eura za sedmodnevni aranžman. 
U julu cijene dostižu vrhunac, pa se noćenje kreće od 255 do 735 eura, sa prosjekom od 495 eura i ukupnom cijenom aranžmana od 3.463 eura. 
August bilježi blagi pad donje granice, sa rasponom od 192 do 742 eura po noćenju, što generiše prosjek od 467 eura i sedmodnevni trošak od 3.269 eura. 

S druge strane, privatni apartmani za četveročlanu porodicu nude nešto povoljnije, ali i dalje visoke cifre. U junu se noćenje u apartmanu plaća od 55 do 527 eura, uz prosjek od 291 euro, što za sedam dana iznosi 2.037 eura. Tokom jula i augusta cijene u privatnom smještaju se gotovo izjednačavaju; u julu se noćenje kreće od 69 do 672 eura (prosjek 370 eura, sedam dana 2.590 eura), dok u augustu raspon iznosi od 61 do 681 euro po noćenju, sa prosječnih 371 euro, odnosno 2.597 eura za sedam dana. 

Prema ovim podacima, prosječno hotelsko noćenje za porodicu u junu je skuplje od apartmanskog za 136 eura, u julu za 125 eura, a u augustu za 96 eura.
Za aranžmane koji uključuju dvije osobe, hotelske cijene u junu variraju od 123 do 492 eura po noćenju (prosjek 308 eura, sedmodnevni aranžman 2.156 eura). U julu noćenje za dvije osobe iznosi od 137 do 581 euro (prosjek 359 eura, sedam dana 2.513 eura), dok u augustu cijene idu od 148 do 581 euro, stvarajući prosjek od 365 eura po noćenju i ukupno 2.555 eura za sedmicu boravka. 

Privatni smještaj za dvije osobe u junu nudi noćenje od 43 do 471 euro (prosjek 257 eura, sedam dana 1.799 eura). Zanimljiv fenomen bilježi se u julu i augustu, gdje se cijene hotela i apartmana gotovo potpuno preklapaju. U julu je prosječna cijena noćenja u hotelu i apartmanu identična i iznosi 359 eura, dok u augustu privatni smještaj postaje čak i skuplji od hotelskog za šest eura, budući da prosječno noćenje u apartmanu iznosi 371 euro (ukupno 2.597 eura za sedam dana) u odnosu na hotelskih 365 eura.

37 posto Amerikanaca neće otputovati na ljetni odmor

Da je riječ o globalnom problemu koji ne pogađa samo regiju Balkana, potvrđuju i najnovija svjetska istraživanja. 
Prema podacima koje prenosi New York Post, čak 37 posto Amerikanaca ove godine uopšte neće otputovati na ljetni odmor, navodeći visoke troškove prevoza i smještaja kao nepremostivu prepreku. Među onima koji ostaju kod kuće, više od polovine priznaje da jednostavno nema finansijska sredstva za putovanje, četvrtina pokušava uštedjeti novac, dok 22 posto ispitanika prioritet daje otplati nagomilanih dugova. 

Slično pisanje donosi i The Guardian, ističući da troškovi putovanja već mjesecima rastu znatno brže od opšte stope inflacije, a situaciju dodatno otežavaju skriveni troškovi poput naknada za prtljag i rezervacije. Zbog toga čak i oni koji uspiju otputovati drastično mijenjaju svoje navike, birajući kraće odmore, bliže destinacije i jeftiniji smještaj. 
Oko 31 posto svjetskih putnika sada mnogo rigoroznije planira budžet, dok četvrtina bira isključivo cjenovno najpovoljnije lokacije. Kao direktna posljedica krize, bilježi se ogroman rast takozvanih „staycation“ odmora, odnosno provođenja godišnjeg odmora u sopstvenom gradu ili državi, kao i rasta popularnosti kratkih vikend putovanja i mikro-odmora. 
Cjelokupan pritisak dodatno je pojačan fenomenom društvenih mreža, jer čak 42 posto ispitanika priznaje da osjeća snažan pritisak da putuje samo kako bi ostavili vizuelni utisak na internetu, dok skoro polovina njih zbog toga na odmoru potroši više nego što realno može priuštiti. 

Ovaj trend je najizraženiji među mlađim generacijama, pa tako čak 60 posto pripadnika generacije Z osjeća stalnu potrebu za putovanjima i kreiranjem sadržaja sa atraktivnih destinacija, uprkos tome što ekonomska realnost nalaže potpuno drugačije ponašanje.