Građani s prosječnim primanjima neće izdržati tempo: Milijarde prihoda, a efekata ni za lijeka

Nadležne institucije već godinama uzastopno obaraju rekorde u prikupljanju poreznih prihoda, a Vladine kase pucaju po šavovima. Istovremeno, građani sve teže spajaju kraj s krajem i vode dugogodišnje borbe da s niskim primanjima i rastom cijena, boreći se da napune potrošačku korpu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U prvom kvartalu ove godine su Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) i entitetske porezne uprave prikupile više od 8,5 milijardi KM. Gdje su pare? To pitanje lebdi nad našim glavama, jer smo svjedoci da od silnih milijardi ne vidimo velike razvojne projekte, ni posebne benefite za građane i privrednike koji te kase pune. 

Rast prihoda

Prihodi UIO BiH su ove godine narasli za 216 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. FBiH je donekle izuzetak, jer su početkom godine poreski prihodi u padu, ali to nije bio slučaj prethodnih godina. Prošle godine je Federacija prikupila 8,7 milijardi KM, odnosno 822 miliona KM više nego 2024. godine. 

Poreska uprava RS je saopćila da je u prva četiri mjeseca prikupila 1,64 milijardi KM, ili za 165 miliona više u odnosu na isti period 2025. godine.

Rast administracije 

– Ovo je samo pokazatelj kolike su nam cijene, i koliko se novca ubere od poreza i zašto vlast ne želi stati ukraj poskupljenjima – kaže za „Avaz“ Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora. Objašnjava da visoke cijene znače i više prikupljenih poreza.

Marić: Iscrpljivanje građana će još trajati. Platforma X

Dodaje da će iscrpljivanje građana trajati još neko vrijeme, ali da smatra da ljudi s prosječnom platom ili penzijom neće moći izdržati ovaj tempo još dugo. Građani ne osjete rast javnih prihoda, ističe ona.

Navodi da se vlade stalno prepucavaju koliko će koja dobiti i koja će dobiti više. Objašnjava da rast prihoda jede rastuća administracija po entitetima, kantonima, lokalnim upravama, dok plate i penzije ne mogu da zadovolje ni osnovne potrpštine iz potrošačke korpe.

– Živimo u 21. vijeku, ali mi u BiH pričamo samo o preživljavanju – navodi ona.

Porez bez koristi

Visoki prihodi proizvod su inflacije u posljednje dvije godine i rasta cijena zbog naftne krize i rata na Bliskom istoku, pojašnjava profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Igor Živko.

Živko: Porezi su prisilno davanje državi. Platforma X

Navodi da su porezi u osnovi prisilno davanje državi bez direktne koristi i protusluge s druge strane, pa direktnu, uzvratnu korist i ne očekujemo.

– Ali trebali bismo to dobiti u onome što zovemo kvalitet života, u sferama ekonomskog razvoja, socijalnom i zdravstvenom osiguranju, obrazovanju i sigurnosti. To bi bila polja u kojima bi porezi trebali biti trošeni – kaže profesor Živko.

Saglasan je s ocjenama da značajan dio prihoda troši javni sektor, jer se složeni ustroj države odražava i na broj uposlenih u institucijama, te smatra da javni sektor u narednom periodu treba proći kroz ozbiljne reforme.

Kreirati konkretne mjere za najugroženije

Da bismo imali konkretne učinke po stanovništvo, pogotovo najosjetljivije kategorije, potrebno je intervenirati mjerama koje su konkretan potpora dohotku, ističe prof. dr. Igor Živko. Te mjere trebaju biti kreirane prema stvarnim potrebama finansijski ugroženih građana. U EU se u posljednje vrijeme insistira na uvođenju centralnog registra, koji bi dao jasnu finansijsku sliku stanovništva, objašnjava on.