Da li je BiH spremna za moguće zloupotrebe umjetne inteligencije u predizbornoj kampanji?

Umjetna inteligencija (AI) postaje sve prisutniji alat u oblikovanju javnog mnijenja, a ni Bosna i Hercegovina (BiH) nije imuna na ovaj trend koji će, pretpostavlja se, postati sve izraženiji u periodu predizborne kampanje.

Iako donosi brojne prednosti, njena primjena u političkim kampanjama otvara ozbiljna pitanja o etici i manipulaciji.

U praksi, zloupotreba umjetne inteligencije u političkim kampanjama već je zabilježena u više zemalja širom svijeta.

Praksa u drugim državama

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pojavili su se AI generisani robopozivi koji su imitirali glas političkih lidera i pozivali građane da ne izlaze na izbore, dok su društvene mreže bile preplavljene lažnim videosnimcima i izmišljenim incidentima.

Slični obrasci zabilježeni su i u Francuskoj, gdje su deepfake sadržaji korišteni za širenje izmišljenih priča i diskreditaciju političara.

U Indiji su kampanje otišle korak dalje, koristeći AI za “oživljavanje” preminulih političkih figura i njihovo uključivanje u savremenu propagandu.

Ovi primjeri jasno pokazuju da umjetna inteligencija, bez adekvatne kontrole, može postati snažno sredstvo manipulacije koje ozbiljno ugrožava integritet izbornog procesa.

Iako BiH nije u fokusu globalnih AI manipulacija, predstojeći izbori će pokazati u kolikoj mjeri prati ovaj negativni trend. Nedostatak zakonske regulative i slaba medijska pismenost od BiH prave plodno tlo za zloupotrebu umjetne inteligencije u političke svrhe.

Nepostojeća regulativa

O ovoj temi smo razgovarali s portparolom koalicije “Pod lupom” Hasanom Kamenjakovićem.

Hasan Kamenjaković, portparol koalicije “Pod lupom” (Foto: T. S./Klix.ba)

Na početku razgovora je istaknut problem nedostatka zakonske regulative koja uređuje ovu oblast.

“To je nekako, čini mi se, uvijek slučaj s bilo kakvom vrstom tehnologija, uvijek kasnimo sa zakonskom regulativom i pokušavamo djelovati reaktivno, a ne proaktivno. Mi u BiH imamo djelimično neke novitete u Izbornom zakonu. Imamo odredbe koje se odnose na dezinformacije i postoji mogućnost da se na njih poziva, jer se umjetna inteligencija, barem kada je riječ o predizbornoj kampanji, koristi za diskreditaciju političkog oponenta”, kaže Kamenjaković.

Kada je riječ o medijskoj i informatičkoj pismenosti bh. stanovništva, ona je na niskom nivou. Tome svjedoči svakodnevna pojava lažnih profila na društvenim mrežama koji su generisani umjetnom inteligencijom.

Posebno je zabrinjavajuća činjenica da se na tim profilima pojavljuju i videi, za koje je očito da lažni, ali im se korisnici obraćaju kao stvarnoj osobi pa čak i onda kada u uglu stoji oznaka AI.

S Kamenjakovićem smo prokomentarisali i ovu pojavu, kao i opasnost širenja ovakvih profila u predizbornom periodu.

“Deepfake sadržaj je stvarno opasan i može promijeniti percepciju birača, istreniranom oku ga je teško prepoznati. Vidjeli smo primjere u kojima sve djeluje realistično i pitanje je da li ćemo moći vjerovati svojim očima i ušima. Ono što mi ljudima preporučujemo je da prate nelogičnosti u pokretu, govorima i zvuku. Zatim da uvijek vide ko objavljuje sadržaj. U periodu prije izbora imamo povećan broj pojave novih portala, zato trebamo tražiti kredibilne medije i izvore iz kojih crpimo informacije”, naglašava Kamenjaković.

Pratili dešavanja

Ističe da se umjetna inteligencija može i pozitivno koristiti u predizbornom periodu, npr. kod registracije birača, za “češljanje” biračkog spiska kako bi se lakše provjerilo koji su birači preminuli te kod monitoringa izborne krađe.

Nameće se pitanje ko je odgovoran za zloupotrebe. Kamenjaković smatra da ona otpada na sve – digitalne platforme kojima se šire, ali i pojedince.

Pravni okvir je, svakako, ključan – EU je počela razvijati određene okvire u kojima bi se trebala kretati umjetna inteligencija. Brazil je kreirao pravni okvir koji tretira ovu problematiku.

Kaže nam i da je koalicija “Pod lupom” pratila trendove u drugim državama i njihove predizborne kampanje.

“Dok su izbori 2022. i 2024. godine bili izbori društvenih mreža, očekivalo se da će izbori 2025. i 2026. godine biti označeni upotrebom umjetne inteligencije. Pratili smo dešavanja na Lokalnim izborima i vidjeli da nije bilo tolikog utjecaja umjetne inteligencije, ne ulazeći u to da li je neki tekst napravljen putem umjetne inteligencije. Kada je u pitanju deepfake zapazili smo sadržaj satiričnog karaktera. Kod nas su rasprostranjeni tzv. politički botovi koji služe za diskreditaciju protivnika, stvaranje lažne slike. Međutim, ne znamo još da li postoje programirani botovi kao u svijetu”, zaključuje Kamenjaković u razgovoru za Klix.ba.