Nejednaka utrka za članstvo EU: Obećanja za zapadni Balkan, Ukrajini ubrzanje

lelno, države zapadnog Balkana godinama čekaju konkretniji napredak, što dodatno komplikuje odnose unutar Unije.

U okviru sve intenzivnijih rasprava o budućem proširenju Evropske unije, dio država članica sve glasnije upozorava da proces integracije Ukrajine ne smije ići nauštrb zapadnog Balkana. Prema navodima koje prenosi The Kyiv Independent, posebno su aktivne Austrija i Grčka, koje zagovaraju uravnotežen pristup prema svim kandidatima.

Nove prepreke stižu kada se ionako gomilaju problemi na evropskom putu Ukrajine, od političkih uslovljavanja unutar same EU, do sporih reformi u Kijevu. Paralelno, države zapadnog Balkana godinama čekaju konkretniji napredak, što dodatno komplikuje odnose unutar Unije.

Austrija i Grčka traže jednake kriterije za sve

Austrija je među najglasnijim zagovornicima stava da se pravila proširenja moraju primjenjivati jednako na sve kandidate, bez izuzetaka i „ubrzanih traka“. Stav Beča jasno je artikulisala ministrica za Evropu Claudia Bauer.

Claudia Bauer, austrijska ministrica za Evropu

“Pravila i uslovi moraju biti isti za sve kandidate. U tom smislu, naš je fokus uvijek posebno na zemljama zapadnog Balkana”, izjavila je austrijska ministrica za Evropu Claudia Bauer novinarima u Bruxellesu u utorak, 26. maja.

“Ne može za neke postojati brza traka, pa da su praktički već jednom nogom u Evropskoj uniji, dok drugi na članstvo moraju čekati desetljećima”, dodala je Bauer.

Sličan pristup dolazi i iz Grčke, koja formalno podržava evropske ambicije Ukrajine i Moldavije, ali upozorava da se ne smije zanemariti region koji već dvije decenije ima obećanu evropsku perspektivu. Kako navodi diplomatski izvor iz EU, Grčka se poziva na Solunsku agendu iz 2003. godine kao temelj tog obećanja.

Zapadni Balkan i Ukrajina na ‘različitim brzinama’

Od samita u Solunu do danas, samo su Slovenija i Hrvatska postale članice Evropske unije, dok su ostale zemlje regiona ostale u različitim fazama pregovora. Crna Gora i Albanija se trenutno smatraju najbližima članstvu, pri čemu se očekuje da Podgorica bude sljedeća na redu.

Sjeverna Makedonija, iako kandidat od 2005. godine, godinama se suočava sa blokadama, prvo od Grčke, a zatim i zbog spora s Bugarskom. Srbija je formalno napredovala u procesu, ali se istovremeno suočava s kritikama zbog demokratskog nazadovanja, zbog čega se u EU krugovima govori o mogućim restriktivnim mjerama.

Bosna i Hercegovina i Kosovo i dalje čekaju puni kandidatski status, dok Ukrajina, iako tek od 2022. ima status kandidata, već se kreće ubrzanim institucionalnim putem i uskoro bi mogla otvoriti prve pregovaračke klastere.

Nova dilema

U međuvremenu, Njemačka pokušava ponuditi novo institucionalno rješenje za dugotrajni proces proširenja. Kancelar Friedrich Merz predložio je koncept „pridruženog članstva“ kao međufaze za kandidate koji još nisu spremni za punopravno članstvo.

Friedrich Merz je 18. maja uputio pismo liderima EU u kojem je iznio ideju o dodatnim pravima za zemlje kandidatkinje i novom modelu postepenog uključivanja u evropske institucije.

Martin Leng s Briselskog instituta za geopolitiku smatra da prijedlog ima jasnu političku logiku, ali i ograničenja.

Martin Leng, Briselski institut za geopolitiku

“Prijedlog ispravno prepoznaje geopolitičku nužnost proširenja” te da je “pragmatičan pokušaj pomirenja tog imperativa s oklijevanjem koje se osjeća u mnogim prijestolnicama prema davanju posebnog tretmana Ukrajini”.

Ipak, ideja nije naišla na odobravanje u Kijevu, gdje predsjednik Volodimir Zelenski insistira isključivo na punopravnom članstvu. Istovremeno, u EU se nastavlja rasprava o tome kako izbjeći stvaranje „dvije kategorije kandidata“, što je posebno naglasila austrijska ministrica Bauer.

Očekuje se da će se o ovom pitanju raspravljati na predstojećim sastancima lidera EU sa državama zapadnog Balkana početkom juna, kao i na samitu u Bruxellesu sredinom mjeseca.