Proljetna deratizacija još nije počela: Hoćemo li u Sarajevu opet imati najezdu glodara i zmija?

Proljetna deratizacija u Kantonu Sarajevo ni ove godine nije počela na vrijeme, a još nije poznato ni kada će biti pokrenuta, iako rok za završetak cijelog procesa ističe 30. juna. Dok nadležni čekaju administrativne saglasnosti i završetak tenderskih procedura, građani glavnog grada Bosne i Hercegovine već mjesecima upozoravaju na sve veći problem s glodarima, pacovima i zmijama koji se pojavljuju u naseljima širom Sarajeva.

Proces usporen

Cijeli proces dodatno je usporen nakon što je tender za izbor izvođača deratizacije oboren zbog žalbi, zbog čega je morao biti raspisan novi poziv za dostavljanje ponuda. Time se nastavila višegodišnja praksa u kojoj deratizacija u Sarajevu kasni upravo zbog birokratskih procedura, žalbi i spornih tendera.

Posljedice takvog sistema danas su vidljive gotovo u svim dijelovima grada.

Građani već duže vrijeme prijavljuju pojavu pacova u haustorima, podrumima, oko kontejnera, pa čak i u blizini stambenih objekata i dječijih igrališta. U pojedinim naseljima pojavile su se i zmije, dok je dodatnu zabrinutost izazvala pojava leptospiroze – zarazne bolesti koju prenose glodari, najčešće putem urina.

Prema informacijama iz zdravstvenog sistema, laboratorijski je potvrđeno više slučajeva zaraze, dominantno na području općine Novi Grad. Bolest, koju građani sve češće nazivaju “dobrinjskom bolešću”, nije se pojavila preko noći, već je rezultat višegodišnjeg zanemarivanja sistemske preventivne deratizacije.

Upravo je period od 2022. godine ostao obilježen konstantnim padanjem tendera, žalbama ponuđača i političkim prepucavanjima oko toga kome će biti dodijeljen posao vrijedan stotine hiljada maraka. Dok su institucije raspravljale o procedurama, glodari su se nesmetano širili gradom.

Dodatni problem

Tek prošle godine konačno je potpisan ugovor za jesenju deratizaciju, ali mnogi smatraju da je tada već bilo kasno, jer je problem u međuvremenu izmakao kontroli.

Dodatni problem predstavlja i opće stanje komunalne higijene u gradu. Građani se sve češće žale na prepune kontejnere, neuređene javne površine, zapuštene podrume i rijetko čišćenje ulica, što dodatno pogoduje širenju glodara.

Posebne kritike upućene su zbog činjenice da ni nakon pojave leptospiroze nije uslijedila ozbiljna krizna reakcija institucija. Građani tvrde da su prepušteni sami sebi, dok se nadležni uglavnom bave procedurama, saopćenjima i međusobnim prebacivanjem odgovornosti.

Problem deratizacije posljednjih mjeseci postao je i političko pitanje u Kantonu Sarajevo. U Skupštini KS vođene su rasprave o izmjenama odluke o sistemskoj deratizaciji, dok su pojedini zastupnici tvrdili da su tenderi padali zbog pokušaja pogodovanja određenim firmama povezanim s političkim strukturama.

 U strahu od pacova

U međuvremenu, građani Sarajeva žive u gradu u kojem su pacovi postali skoro svakodnevna pojava, a strah od novih zaraza sve izraženiji. Mnogi stanovnici Sarajeva danas otvoreno govore da grad izgleda zapuštenije nego ikada, upozoravajući da problem više nije samo estetski ili komunalni, već ozbiljno pitanje javnog zdravlja.

Dok proljetna deratizacija još čeka administrativno zeleno svjetlo, Sarajevo ulazi u najtopliji dio godine – period kada se problemi s glodarima tradicionalno dodatno pogoršavaju