Tramp nema rješenje za Iran

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) započeo je rat prije tri mjeseca sa svog imanja Mar-a-Lago, obavijestivši američku javnost putem videa na društvenoj mreži “Truth Social” da su počele teške vojne operacije protiv Irana.

Razlog zbog kojeg predsjednik, kako navodi Bijela kuća, vodi svoju zemlju koja je stala uz Izrael u još jedan bliskoistočni rat, kako je ubrzo pojasnila glasnogovornica Bijele kuće Kerolajn Levit (Karoline Leavitt), jeste Trampova “na činjenicama utemeljena intuicija” da Iran predstavlja neposrednu i direktnu prijetnju Sjedinjenim Državama, piše Deutsche Welle.

U vojnom smislu, Tramp je tvrdio da stvari idu odlično za američke trupe. Na skali od jedan do deset, predsjednik je tvrdio da situacija na bojnom polju zaslužuje ocjenu 15. Samo nekoliko dana nakon početka rata, Tramp je prvi put izjavio da je pobjeda praktično već osigurana.

Nezadovoljstvo raste

Američki predsjednik nastavit će se oglašavati i u narednim sedmicama. Ipak, unutar njegovog pokreta MAGA mnogi su ogorčeni. Čak i Trampu bliski publicisti, poput Džoa Rogana (Joe Rogan), vjerovatno najpoznatijeg podcastera u zemlji, ne mogu pratiti njegov pravac. Rogan smatra da postoji proturječnost između onoga što je predsjednik obećao u predizbornoj kampanji i vanjskopolitičkog kursa koji sada vodi, koji naziva “suludim”. Tvrdi da se mnogi sada osjećaju prevarenim jer, kako kaže, još uvijek nije jasno zašto je ovaj rat uopće započet.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da mali broj ljudi u SAD-u Iran doživljava kao veliku prijetnju. Iran na napade odgovara upravo onako kako se u Vašingtonu desetljećima i očekivalo: izvodi napade na ciljeve s druge strane Perzijskog zaljeva i proglašava Hormuški moreuz zatvorenim. Zbog toga su cijene energenata na globalnom nivou naglo porasle, a Teheran drži svjetsku ekonomiju u šahu. Čini se da je Tramp iznenađen takvim razvojem događaja i tvrdi da ga niko nije upozorio da će Iran tako reagovati.

Unutrašnji problemi i kontradiktorne poruke

Većina Amerikanaca od samog početka bila je protiv ovog rata, koji sada za Trampa postaje politički teret i unutar zemlje. Na novinarsko pitanje kako se mogu ponovo sniziti cijene benzina, odgovorio je da bi se to moglo postići jednostavno tako da se “izađe iz Irana”, što bi se, kako je rekao, desilo “vrlo brzo”. To je izjavio krajem marta.

Rat prate i brojne predsjednikove objave na mreži “Truth Social”. Tramp ponekad prijeti genocidom, zatim nagovještava mogućnost skorog mira, potom traži bezuslovnu predaju, a zatim objavljuje da je dogovoren prekid vatre. Između tih objava ponavljaju se i kritike NATO saveznika koji odbijaju da se pridruže SAD-u u ratu, iako ih američka administracija o tome, kako se navodi, nije ni pravovremeno obavijestila.

Iran koristi Trampovu nestrpljivost

Jedno je jasno: Tramp nema jasno rješenje, jer se taktički uspjesi njegove vojske ne pretvaraju u stratešku pobjedu. Povratak teškom bombardovanju nije opcija koja obećava, dijelom i zbog toga što su zalihe municije u ratu već smanjene.

Predsjednikove poruke, koje stalno objavljuje, Iranu signaliziraju da što duže traje sukob, to Tramp postaje nestrpljiviji i želi ga završiti. Iranci tu slabost koriste, odugovlače pregovore i time dodatno pogoršavaju njegove unutrašnjopolitičke probleme.

Postaje sve jasnije da je rukovodstvo u Teheranu preživjelo vojni pritisak. Prema mišljenju Karima Sadjadpura iz vašingtonskog think tanka Carnegie Endowment for International Peace, obje strane smatraju da su u ovom sukobu ostvarile određenu prednost.

Iako je Tramp značajno smanjio svoje ambicije i sada se fokusira prvenstveno na to da Hormuški moreuz ostane otvoren i da se pronađe rješenje za iranski visoko obogaćeni uran, Sadjadpur ne vidi spremnost Irana na značajnije ustupke. Shodno tome, kraj sukoba trenutno nije na vidiku.