“Prvi znak se već pojavio”: Najavljeno ekstremno vrijeme, stižu rekordne vrućine

Naučnici upozoravaju da bi naredna godina mogla postati najtoplija otkako postoje mjerenja, a razlog za to je pojava takozvanog “Super El Niño” fenomena koji se već razvija u Tihom okeanu.

Riječ je o prirodnom klimatskom procesu koji nastaje kada temperature površine mora u centralnom i istočnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika duži period ostanu znatno iznad prosjeka. Stručnjaci upozoravaju da bi posljedice ovog fenomena mogle biti ozbiljne i da bi se mogle osjetiti širom svijeta kroz ekstremne vremenske prilike, nestašice hrane i velike humanitarne probleme.

Satelitski snimci

NASA i druge svjetske agencije već prate promjene u Pacifiku putem satelita Sentinel-6 Michael Freilich, koji precizno mjeri nivo mora i temperaturu okeana. Na novim satelitskim snimcima uočeni su takozvani Kelvinovi topli valovi – velike mase zagrijane vode koje se kreću prema istočnom Pacifiku, uz obalu Južne Amerike.

Prema objašnjenju NASA-e, upravo ovi valovi često predstavljaju prvi znak dolaska El Niña.

“Ovi valovi se obično formiraju nakon kratkih perioda kada vjetrovi iznad zapadnog dijela ekvatorijalnog Pacifika promijene smjer iz uobičajenog istok–zapad u zapad–istok”, navode iz NASA-e.

Dodaju da slabljenje istočnih vjetrova duž ekvatora doprinosi dodatnom zagrijavanju vode i rastu nivoa mora, što je jedan od glavnih pokazatelja razvoja El Niña.

Posljedice širom svijeta

Meteorolozi upozoravaju da bi ovogodišnji El Niño mogao izazvati ozbiljne klimatske poremećaje u mnogim dijelovima svijeta. Dok bi pojedine regije mogle biti pogođene obilnim kišama i poplavama, druge bi se mogle suočiti s dugotrajnim sušama i nestašicom vode.

Takve promjene direktno utiču na poljoprivredu, proizvodnju hrane, cijene energenata i globalnu ekonomiju.

Istraživač Josh Willis izjavio je da se ovogodišnji fenomen razvija nešto sporije nego snažni El Niño događaji iz 1997. i 2015. godine, ali da postoji mogućnost njegovog dodatnog jačanja tokom narednih mjeseci.

Najrazorniji El Niño zabilježen je krajem 1990-ih godina, kada su posljedice ekstremnih vremenskih prilika odnijele oko 23.000 života širom svijeta i izazvale štetu procijenjenu između 21 i 28 milijardi funti.

Tada su mnoge zemlje pogodile katastrofalne poplave, cikloni, veliki požari i suše, dok su u Velikoj Britaniji 2015. godine zabilježene jedne od najtežih poplava u modernoj historiji, što se također povezivalo s El Niñom.

Kako nastaje El Niño

El Niño nastaje zbog promjena u ponašanju pasatnih vjetrova koji duvaju duž ekvatora, uglavnom od istoka prema zapadu, odnosno od obala Amerike prema Australiji i Novom Zelandu.

Ti vjetrovi inače guraju toplu površinsku vodu prema zapadnom Pacifiku, gdje se formiraju topli i vlažni vremenski uslovi s obilnim padavinama. Istovremeno, hladnija voda iz dubine okeana izbija na površinu u istočnom Pacifiku.

Međutim, tokom El Niño godina taj sistem slabi ili se potpuno poremeti. Kada pasatni vjetrovi oslabe ili promijene smjer, toplija voda se vraća prema istočnom Pacifiku i zagrijava područja koja su inače hladnija.

To potom mijenja obrasce vjetrova i padavina širom Pacifika, ali i u drugim dijelovima svijeta, zbog čega El Niño ima globalni uticaj na klimu i vremenske prilike.