Rat je paralizirao rusku ekonomiju: “Siguran put prema bankrotu”

Rusko domaće tržište sve se više oblikuje u nestabilnu “dvojnu ekonomiju”, u kojoj ogromni državni izdaci za finansiranje invazije na Ukrajinu guraju nevojne sektore u duboku stagnaciju. Početni talas rasta, podstaknut naglim širenjem ratne proizvodnje, uglavnom je iscrpljen, otkrivajući ozbiljne strukturne neravnoteže.

Kako bi spriječio da rastući budžetski deficit izmakne kontroli, Kremlj je značajno povećao poreze i proširio domaće zaduživanje, čime dodatno pritišće i usporava civilni sektor ekonomije, navodi analiza agencije Associated Press.

Dvojna ekonomija

Prema Najdželu Guld-Dejvisu (Nigel Gould-Davies), višem saradniku za Rusiju i Euroaziju pri Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS) u Londonu, ratni pritisak je doveo do rasta cijena kapitala, radne snage i sirovina. Ta neravnoteža usmjerila je novac i radnu snagu gotovo isključivo u vojno-industrijski kompleks, dok civilna proizvodnja, trgovina i javne usluge slabe pod teretom visokih kamata i regulatornih ograničenja.

Iako je istovremeni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana podigao globalne cijene nafte iznad 100 dolara po barelu prvi put od 2022. godine, što je Moskvi donijelo dodatne prihode, te privremene injekcije nisu riješile osnovne makroekonomske slabosti Rusije.

– Da bi održao rat, Kremlj će biti primoran na prisilnu mobilizaciju ljudskih i materijalnih resursa – upozorio je Guld-Dejvis, dodajući da će ekonomski pritisci natjerati ruske vlasti da postepeno ukinu “posljednje postsovjetske tržišne slobode, slobodu rada i slobodu kretanja”.

Budžetski deficit i kriza likvidnosti

Unutrašnji dokumenti ruske vlade, koji su procurili u javnost, potvrđuju dubinu fiskalnih problema. U dopisu ministra finansija Antona Siluanova navodi se da će izdaci za odbranu premašiti planirani budžet za najmanje 2 biliona rubalja (28 milijardi dolara).

Moskva je u budžetu za 2026. godinu za odbranu i sigurnost izdvojila 16,8 biliona rubalja (238 milijardi dolara), što čini gotovo 40 posto ukupne državne potrošnje.

Prioritet vojnim izdacima izazvao je fiskalnu krizu bez presedana. Dok je prvobitni deficit za 2026. bio procijenjen na 3,8 biliona rubalja (53 milijarde dolara), stvarni manjak je već u prva četiri mjeseca porastao na 5,9 biliona rubalja (82 milijarde dolara).

To predstavlja oko 2,5 posto BDP-a Rusije i najveći fiskalni deficit od početka invazije. Kako bi održalo funkcionisanje države, Ministarstvo finansija je zatražilo zamrzavanje 2,9 biliona rubalja (40 milijardi dolara) planiranih civilnih rashoda.

Kriza u bankarskom i korporativnom sektoru

Pored državnih finansija, i bankarski i korporativni sektor pokazuju ozbiljne znakove slabljenja. Interni izvještaj moskovskog prorežimskog Centra za makroekonomsku analizu i kratkoročno predviđanje (CMACP) pokazuje da je udio rizične i nenaplative imovine u bankarskom sektoru tri mjeseca zaredom premašivao krizni prag od 10 posto.

Banke pod državnom kontrolom pokušavaju prikriti loše kredite restrukturiranjem dugova kako bi spriječile paniku. Istovremeno, gotovo polovina preduzeća u Rusiji prijavljuje ozbiljna kašnjenja u plaćanjima, što stvara lanac nelikvidnosti i rizik blokade domaće trgovine.

Posljedice na frontu i odgovor Ukrajine

Ekonomsko slabljenje sve više utiče i na društveni moral. Suočen sa zastojevima na ratištu u Ukrajini i rastućim zamorom stanovništva, predsjednik Vladimir Putin pokušava promijeniti javni narativ.

Kremlj je intenzivirao raketne i napade dronovima na Kijev, u pokušaju da stvori sliku vojne nadmoći i ojača podršku u javnosti.

Međutim, ukrajinske snage sve češće odgovaraju “dubinskim udarima” — koordinisanim operacijama dronova koje ciljaju infrastrukturu unutar Rusije.

Ti napadi su, prema procjenama, smanjili kapacitete ruskih rafinerija za oko 10 posto i prisilili dio energetskih postrojenja na obustavu rada. Uništavanjem rafinerija i vojnih fabrika, Ukrajina dodatno slabi ratnu ekonomiju Rusije, gurajući je, prema ocjenama analitičara, sve bliže sistemskoj finansijskoj nestabilnosti.