BiH nije pred ulaskom u NATO, ali za to se intenzivno priprema

Izglede za članstvo BiH u NATO-u Kožljak, bivši visoki oficir Oružanih snaga, vidi kroz brzo primanje Finske i Švedske u NATO nakon ruske agresije na Ukrajinu

Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nije blizu punopravnog članstva u NATO-u i to neće ni biti sve dok ne provede reforme koje se od nje očekuju, izjavio je u ponedjeljak zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić, ocijenivši da su drugačije tvrdnje namijenjene isključivo unutrašnjopolitičkim potrebama.

Brkić se na taj način uključio u polemiku koja je u BiH otvorena izjavom Alije Kožljaka, šefa Ureda predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, da je ta zemlja praktično pred ulaskom u NATO jer je ispunila sve formalne uslove za članstvo.

“Formalno-pravno smo ispunili sve uslove za članstvo. Mogu nam sutra uputiti poziv”, kazao je Kožljak za javni servis Federalnu televiziju (FTV), što su politički oponenti sadašnje vlasti u BiH protumačili kao dio nerealnih najava tipičnih za preuranjene izborne kampanje.

Izglede za članstvo BiH u NATO-u Kožljak, bivši visoki oficir Oružanih snaga, vidi kroz brzo primanje Finske i Švedske u NATO nakon ruske agresije na Ukrajinu. Ocijenio je da je takav proces bio moguć jer su Finska i Švedska bile u potpunosti spremne za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu u trenutku kada su za to dobile poziv, a tvrdi da se upravo to dešava i u BiH koja je prošla kroz pet reformskih ciklusa definiranih u koordinaciji s NATO-om.

Zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za partnerske zemlje Kevin Hamilton, koji je u maju boravio u posjeti BiH, tada je kazao da ova zemlja nikada nije bila bliže članstvu u Savezu, ali je istakao da su za to u konačnici odlučujući nastavak reformi i unutrašnji konsenzus.

Nema konsenzusa

Toga u BiH nema već godinama jer se članstvu u NATO-u odlučno nastavljaju protiviti političari iz reda bosanskih Srba koji se i dalje oslanjaju na saradnju s Rusijom.

“Naša poruka vlastima i građanima BiH je da pokušaju izbjeći opsjednutost samo krajnjim ciljem pristupanja. U situaciji nedostatka političkog konsenzusa jasno je da se pristupanje neće dogoditi sutra, ali stvari se mogu promijeniti”, kazao je Hamilton za agenciju Fena.

Zamjenik ministra Brkić u intervjuu za portal Oslobođenja kazao je da nema naznaka da se u NATO-u vode bilo kakvi razgovori o prijemu BiH u članstvo.

“Može se dogoditi da sutra NATO pošalje poziv za Bosnu i Hercegovinu, ali to se neće dogoditi da bi neko zbog unutrašnjopolitičkih razloga dobio neki bod više na predstojećim izborima. To će se dogoditi samo onda kada program reformi koje je Komisija za saradnju s NATO-om, na čijem sam čelu, odnosno Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, donijela konsenzualno, kada mi budemo implementirali sve ono što je predviđeno programom reformi, kada NATO ocijeni i evaluira da je došlo vrijeme da se može uputiti poziv za članstvo”, pojasnio je Brkić.

Veća izdvajanja

Podsjetio je da BiH, uz reforme, mora hitno povećati izdvajanja za odbranu, koja su sada jedva na nivou od jedan posto BDP-a, dok države članice NATO-a imaju cilj da ta izdvajanja sa sadašnjih dva povećaju na pet posto.

Pitanje članstva u NATO-u, kako je istakao, strateška je stvar za Bosnu i Hercegovinu i ne bi se smjelo koristiti za “dnevne obračune ili političko pozicioniranje”, što je uobičajeno uoči izbora koji će ove godine biti održani 4. oktobra.