Je li hrana u BiH sigurna ili problem leži u našim navikama? Stručnjaci dali odgovor

Svjetski dan sigurnosti hrane obilježava se svake godine 7. juna, s ciljem podizanja svijesti o značaju zdravstveno ispravne hrane i prevenciji bolesti koje se prenose hranom.

Bolesti koje se prenose hranom

Prema podacima zdravstvenih organizacija, bolesti koje se prenose hranom predstavljaju veliki globalni problem i uzrokuju najmanje 200 različitih oboljenja. 

Osim što ugrožavaju zdravlje ljudi, one imaju posljedice i na ekonomiju, obrazovanje i svakodnevni život miliona građana širom svijeta.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH ističu da se većina bolesti koje se prenose hranom može spriječiti pravovremenim djelovanjem svih učesnika u prehrambenom lancu.

– Kada zajedno radimo na izgradnji odgovarajućeg znanja, identifikaciji rizika i primjeni efikasnih rješenja, možemo osigurati da naša hrana bude i ostane sigurna. Kolektivno djelovanje pomaže u sprječavanju konzumacije hrane kontaminirane bakterijama, virusima, parazitima ili štetnim hemikalijama – naveli su iz Zavoda povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane.

Dodaju kako podaci o bolestima koje se prenose hranom, njihovim posljedicama i izgubljenim životima mogu pomoći institucijama da prepoznaju najveće rizike i donesu efikasnije mjere zaštite stanovništva.

BiH zadovoljava standarde

S druge strane, profesor prehrane i nutricionizma, ing. Nevenko Čengić, smatra da hrana koja se nalazi na tržištu Bosne i Hercegovine u najvećem broju slučajeva zadovoljava zdravstvene standarde, ali upozorava na sve lošije prehrambene navike građana.

– Građani BiH sve češće konzumiraju industrijski prerađenu hranu bogatu solju, mastima i šećerima, dok je unos svježih i nutritivno vrijednih namirnica često nedovoljan. Hrana je uglavnom zdravstveno sigurna, ali nutritivni kvalitet ishrane nije zadovoljavajući – rekao je Čengić za “Avaz”.

Prema njegovim riječima, problem ne predstavlja samo ono što jedemo, nego i nedovoljna informisanost potrošača o sastavu proizvoda koje kupuju.

– Deklaracije su uglavnom pouzdane, ali se u praksi najčešće provjerava samo rok trajanja, dok se sastav i nutritivne vrijednosti zanemaruju ili pogrešno tumače – ističe Čengić.

Odgovornost za zdravu ishranu

Stručnjaci upozoravaju da sigurnost hrane ne podrazumijeva samo odsustvo štetnih mikroorganizama, već i kvalitet namirnica koje svakodnevno unosimo. Upravo zbog toga Svjetski dan sigurnosti hrane podsjeća da odgovornost za zdravu ishranu dijele proizvođači, nadležne institucije, ali i sami potrošači.

Redovno čitanje deklaracija, pravilno skladištenje hrane, održavanje higijene tokom pripreme obroka te veća zastupljenost svježeg voća, povrća i drugih nutritivno vrijednih namirnica među ključnim su koracima ka očuvanju zdravlja i smanjenju rizika od bolesti povezanih s hranom.