Sto dana haosa: Kako je rat promijenio globalno tržište nafte

Svaka naznaka diplomatskog približavanja donosila je nagle padove, stvarajući jednu od najnestabilnijih tržišnih slika posljednjih nekoliko godina.

Prvih stotinu dana rata na Bliskom istoku ostavilo je snažan trag na globalnom energetskom tržištu. Sukob koji je uslijedio nakon američkih i izraelskih udara na Iran krajem februara izazvao je dramatične promjene cijena nafte, a investitori širom svijeta gotovo svakodnevno su pratili razvoj situacije tražeći odgovore na pitanje u kojem će smjeru krenuti tržište.

Dok su vojni sukobi podizali cijene na nove rekorde, svaka naznaka diplomatskog približavanja donosila je nagle padove, stvarajući jednu od najnestabilnijih tržišnih slika posljednjih nekoliko godina.

Talas poskupljenja

Neposredno prije izbijanja sukoba, cijena sirove nafte Brent kretala se oko 73 dolara po barelu. Međutim, već nekoliko dana kasnije tržišta su reagovala burno na vijesti iz regije.

Posebno snažan utjecaj imale su informacije o pogibiji iranskog vjerskog vođe ajatolaha Alija Hameneija, što je dodatno povećalo strah od širenja sukoba. Investitori su počeli uračunavati rizik od poremećaja u globalnoj opskrbi energentima, zbog čega su cijene nastavile ubrzano rasti.

Tenzije su dodatno pojačane nakon iranskih odgovora usmjerenih prema energetskoj infrastrukturi u regiji, dok je Hormuški moreuz ponovo postao jedna od najvažnijih tačaka svjetske trgovine naftom.

Na vrhuncu neizvjesnosti

Početkom marta cijena Brenta premašila je 90 dolara po barelu, a samo nekoliko dana kasnije dostigla gotovo 120 dolara, što predstavlja najviši nivo zabilježen u posljednjih nekoliko godina.

Strah od prekida isporuka i mogućeg širenja rata na druge zemlje Bliskog istoka bio je glavni pokretač rasta. Analitičari su upozoravali da bi svaki ozbiljniji poremećaj u Hormuškom moreuzu mogao izazvati dodatni skok cijena na svjetskom tržištu.

Ipak, nakon prvobitne panike uslijedile su informacije koje su sugerisale da postoji mogućnost diplomatskog rješenja, što je izazvalo snažnu korekciju i povratak cijena na znatno niže nivoe.

Primirje donijelo predah, ali ne i stabilnost

Kada je početkom aprila stupio na snagu privremeni prekid vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, tržište je reagovalo gotovo trenutno.

Cijena nafte zabilježila je jedan od najvećih jednodnevnih padova od početka sukoba, jer su investitori procijenili da bi smanjenje vojnih aktivnosti moglo ublažiti rizike za globalnu opskrbu.

Međutim, optimizam nije dugo trajao. Neriješena politička pitanja, neizvjesni pregovori i povremene prijetnje novim vojnim akcijama nastavili su održavati nervozu među trgovcima. Svaka izjava zvaničnika iz Washingtona ili Teherana izazivala je nove oscilacije na tržištu.

Diplomatske poruke i dalje određuju cijene

Krajem aprila uslijedio je novi rast cijena nakon informacija da pregovori između dvije strane ne napreduju očekivanom dinamikom. Nafta Brent tada je dostigla više od 126 dolara po barelu, što je bio najviši nivo od početka rata.

Tokom maja situacija se ponovo mijenjala iz dana u dan. Vijesti o mogućem sporazumu i nastavku nuklearnih pregovora spuštale su cijene ispod psihološke granice od 100 dolara, dok su istovremeno sigurnosni rizici sprječavali veći pad.

Na kraju prvih stotinu dana sukoba, cijena Brenta stabilizovala se na nešto više od 93 dolara po barelu. Iako je to znatno niže od ratnih maksimuma, riječ je o rastu većem od 28 posto u odnosu na period prije izbijanja rata.

Analitičari upozoravaju da tržište i dalje ostaje izrazito osjetljivo na svaki razvoj događaja na Bliskom istoku. Dok se čekaju novi diplomatski koraci, geopolitička neizvjesnost će biti jedan od ključnih faktora koji određuju kretanje cijena nafte širom svijeta.