Britanski Dom lordova održao debatu o BiH: Upozorenja o krizi, ruskom utjecaju i slabom jedinstvu Zapada

Dom lordova Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva održao je debatu o stanju u Bosni i Hercegovini, tokom koje je poslata jasna poruka da se zemlja nalazi pred najozbiljnijim političkim izazovom od završetka rata, uz ocjenu da međunarodna zajednica pokazuje zabrinjavajuće znakove nejedinstva.

U raspravi su učestvovali bivši generali, diplomate, ministri i parlamentarci koji su upozorili na rastuće prijetnje stabilnosti BiH, jačanje ruskog utjecaja i secesionističke tendencije u Republici Srpskoj.

Historijska prekretnica

Debatu je otvorila baronesa Arminka Helić, koja je poručila da se Bosna i Hercegovina nalazi na historijskoj prekretnici.

– Više od 30 godina Dejtonski mirovni sporazum održavao je mir u Bosni i Hercegovini. To je bilo moguće zato što se oslanjao na snažne domaće institucije i široki međunarodni konsenzus da ih treba braniti. Danas se te pretpostavke više ne mogu uzimati zdravo za gotovo. Bosna i Hercegovina suočava se s najtežom političkom krizom od 1995. godine. Ono što je počelo kao pitanje ustavnih nadležnosti postalo je pitanje suvereniteta države – upozorila je Helić.

Procesi u RS

Govoreći o političkim procesima u Republici Srpskoj, bila je još direktnija.

– Uz podršku Kremlja, rukovodstvo Republike Srpske krenulo je u projekt razgradnje državnih institucija i podrivanja teritorijalnog integriteta zemlje. Ambicija koja se sve otvorenije iznosi jeste raspad države i ostvarenje projekta ‘Velike Srbije’, kao što je bio slučaj 1992. godine. To ne bi uništilo samo jednu državu, nego bi destabiliziralo cijelo susjedstvo i moglo ugroziti širu evropsku sigurnost – dodala je Helić.

Sjednica PIC-a

Posebno je upozorila na neuspjeh Vijeća za implementaciju mira (PIC) da postigne dogovor o nasljedniku visokog predstavnika.

– U trenutku najvećeg izazova za Bosnu i Hercegovinu u jednoj generaciji, države koje su odgovorne za očuvanje mira javno su pokazale da se ne mogu usaglasiti o budućem rukovodstvu najvažnije međunarodne institucije u zemlji. To je ozbiljan signal slabljenja međunarodnog jedinstva – navela je.

“Ne smijemo skrenuti pogled”

Bivši generalni sekretar NATO-a Džordž Robertson upozorio je da Evropa ne smije skrenuti pogled sa Zapadnog Balkana.

– Moramo ostati angažovani, zainteresovani i uključeni u cijeli region Zapadnog Balkana. Već smo vidjeli kako ono što se događa na Balkanu može vrlo lako da se prelije na ostatak kontinenta i preraste u mnogo širu katastrofu. Moramo biti čvrsti i odlučni prema problemima koje stvaraju lideri Republike Srpske i oni u Beogradu koji ohrabruju njihovu destruktivnu politiku – rekao je Robertson.

On je dodao da se greške iz prošlosti ne smiju ponoviti.

– Zapadni Balkan ne smije postati igralište za zlonamjerne unutrašnje i vanjske aktere, kao što je prečesto bio u prošlosti, na štetu svih nas – istakao je.

Sličnu poruku uputio je i bivši britanski izaslanik za Zapadni Balkan Stjuart Pič, koji je tokom mandata više od stotinu puta posjetio region.

– Možemo biti iskreni prema sebi i priznati da vjerovatno niko nije očekivao da će Dejtonski sporazum i trideset godina kasnije praktično upravljati jednom državom. Ali on je i dalje tu i moramo ga zaštititi. Kada stojite ili sjedite u Sarajevu, osjećate ruku historije. Znate šta se tamo dogodilo. Mnogi britanski vojnici izgubili su živote kako bi se postigao mir i njihovu žrtvu ne smijemo zaboraviti – rekao je.

Etničke napetosti

Pič je upozorio da etničke napetosti nisu nestale.

– Etničke tenzije koje sam vidio tokom svog mandata vrlo su stvarne. Podstiču ih moderne tehnologije i društvene mreže, ali i stare podjele koje nikada nisu potpuno nestale. Postoji stvaran rizik da se nestabilnost prelije izvan granica Bosne i Hercegovine – istakao je.

Uloga Moskve

Govoreći o ulozi Moskve, bivši izaslanik nije skrivao zabrinutost.

– Ruski utjecaj je jeftin. Rusiji nije teško uspostaviti svoj utjecaj, posebno u i oko Banje Luke. Moskva ne propušta nijednu priliku da iskoristi postojeće podjele. Postoje brojni mitovi o slavenskom bratstvu i zajedničkom identitetu koji se veoma vješto koriste za političke ciljeve – naveo je.

Odlazak mladih

Posebno emotivan dio govora odnosio se na odlazak mladih.

– Previše mladih i talentovanih ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu zbog poteza vlastitih političara. Mnogi od njih rekli su mi da ne planiraju povratak. Oni grade nove živote širom Evrope i to trajno slabi bosanskohercegovačko društvo – rekao je Pič.

Bivši načelnik britanskog Generalštaba lord Džok Stirap uporedio je situaciju u BiH sa balerinom.

– Ako ste ikada vidjeli balerinu kako stoji na vrhovima prstiju, znate da bez pomoći može zadržati taj položaj samo nekoliko sekundi. Previše je nestabilan. Da bi opstala, potrebna joj je podrška drugih. To je savršena analogija za političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Bez vanjske podrške ona će se urušiti. To moramo razumjeti – rekao je.

Faktori destabilizacije

Stirap je istakao da su ključni faktori destabilizacije secesionizam i ruski utjecaj.

– Postoje dva glavna problema. Prvi su centrifugalne sile između entiteta, posebno one koje dolaze iz Republike Srpske i Srbije. Drugi je njihovo iskorištavanje od zlonamjernih vanjskih aktera, prije svega Rusije. Ovo nije samo pitanje očuvanja Dejtona. Ovo je važan dio našeg odgovora na pokušaje Rusije da ugrozi sigurnost Evrope – rekao je.

Moguće posljedice

Upozorio je i na moguće posljedice zapadnog povlačenja.

– Slabljenje naše posvećenosti ili gubitak pažnje mogli bi imati kobne posljedice. Alternativa je povratak haosa i krvoprolića na Balkanu, povratak etničkog čišćenja i političkih potresa koji bi neminovno ugrozili i evropsku sigurnost – istakao je Stirap.

Baronesa Džojis Aneli podsjetila je na posljedice rata i položaj žrtava seksualnog nasilja.

– Iako je rat završen prije gotovo 30 godina, njegove posljedice i dalje duboko pogađaju ljude koji su pretrpjeli najgore oblike nasilja. Žene su grupno silovane, neke su bile prisiljene gledati silovanje vlastitih kćeri. Mnoge su kasnije bile odbačene od porodica. Danas i dalje nose fizičke i psihičke posljedice tih zločina. Imala sam privilegiju upoznati mnoge od njih. Nikada ih neću zaboraviti – rekla je.

Uloga NATO-a

Lord Kristofer Sojams fokusirao se na sigurnosni aspekt krize i ulogu NATO-a.

– Moramo jednom zauvijek ukloniti svaku sumnju o tome šta bi se dogodilo u slučaju ozbiljnog ugrožavanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Potrebna nam je vjerodostojna NATO garancija suvereniteta Bosne i Hercegovine kako bi se konačno ugasila ideja da se granice mogu mijenjati silom – naveo je.

Baronesa Nina Gil ocijenila je da BiH prolazi kroz najteži politički period od kraja rata.

– Svjedočimo aktivnim prijetnjama teritorijalnom integritetu države, namjernoj institucionalnoj paralizi i stvarnoj opasnosti od obnove sukoba. Kriza je dodatno pogoršana podijeljenom politikom Zapada. Dok su saveznici podijeljeni oko imenovanja novog visokog predstavnika, Rusija i Kina šire svoj utjecaj u regionu – rekla je Gil.

Dodala je i završnu poruku.

– Granice se ne smiju mijenjati. Potrebna nam je vjerodostojna NATO garancija i snažniji EUFOR. Velika Britanija mora predvoditi euroatlantski odgovor – istakla je.

Gotovo svi učesnici debate složili su se da Bosna i Hercegovina predstavlja jedan od najvećih testova evropske sigurnosti, uz upozorenje da bi narušavanje stabilnosti moglo imati posljedice daleko izvan regiona.