Bivši predsjednik Južne Koreje osuđen na 30 godina zatvora zbog vojnih provokacija

Sud u Južnoj Koreji osudio je u petak bivšeg predsjednika Yoon Suk Yeola na 30 godina zatvora zbog slanja vojnih dronova u Sjevernu Koreju, ocijenivši da je tom akcijom pokušao stvoriti povod za svoje kontroverzno proglašenje vanrednog stanja 2024. godine.

Letovi dronova izvedeni su dva mjeseca prije nego što je Yoon suspendirao civilnu vlast, a izazvali su oštru reakciju u Pjongjangu, koji je optužio Južnu Koreju i za bacanje propagandnih letaka.

Prema sažetku presude u koji je imao uvid AFP, sudije su zaključile da je Yoon namjeravao isprovocirati Sjevernu Koreju da “izvede oružane ili slične akcije protiv južnokorejske vojske ili stanovništva”.

Sud je naveo da je bivši predsjednik planirao “pojačati vojne tenzije između dvije Koreje i proizvesti nacionalnu krizu” kako bi mogao opravdati uvođenje vanrednog stanja.

Portparol Centralnog okružnog suda u Seulu potvrdio je da je Yoon zbog upada dronovima osuđen na 30 godina zatvora.

Bivši predsjednik već se nalazi u pritvoru dok ulaže žalbu na ranije izrečenu doživotnu kaznu zbog vođenja pobune proglašenjem vanrednog stanja.

Yoon i dalje tvrdi da je vanredno stanje proglasio “isključivo radi dobrobiti nacije”.

Njegova odbrana odbacila je i optužbe povezane s dronovima, navodeći da je operacija bila odgovor na slanje balona sa smećem iz Sjeverne Koreje preko granice tokom iste godine.

Međutim, sudije su u petak ocijenile da je operacija dronovima iz 2024. godine predstavljala “upotrebu vojnih kapaciteta Južne Koreje u privatne svrhe”.

Dodali su da se ovlasti predsjednika, uključujući vrhovnu komandu nad oružanim snagama i pravo proglašenja vanrednog stanja, moraju koristiti isključivo radi zaštite opstanka i sigurnosti države.

Prema presudi, Yoon je odobrio vojnu operaciju dronovima “vjerujući da takve ovlasti može proizvoljno koristiti za vlastitu političku korist”.

Neviđena politička kriza

Yoonovo iznenadno televizijsko obraćanje naciji krajem 2024. godine, tokom kojeg je suspendirao civilnu vlast, gurnulo je Južnu Koreju u nezapamćenu političku krizu.

Vanredno stanje trajalo je svega oko šest sati, nakon što su zastupnici hitno stigli u parlament i na vanrednoj sjednici glasali za njegovo ukidanje.

Ipak, taj potez izazvao je masovne proteste, pad vrijednosti dionica na berzi i zatekao ključne saveznike zemlje, uključujući Sjedinjene Američke Države.

Protiv Yoona se trenutno vodi više sudskih postupaka, dok je nakon višemjesečnog političkog haosa za predsjednika izabran Lee Jae Myung.

Pitanje letova dronova i dalje predstavlja jednu od najosjetljivijih tačaka u odnosima dvije Koreje, koje su tehnički još uvijek u ratnom stanju.

U odvojenom incidentu, koji nije povezan s Yoonovim slučajem, južnokorejski istražitelji utvrdili su da su državni zvaničnici u januaru poslali dronove u nuklearno naoružanu Sjevernu Koreju.

Predsjednik Lee ranije ove godine izrazio je žaljenje zbog tog događaja.

Sestra sjevernokorejskog lidera Kim Jong Un ocijenila je Leejevu izjavu kao “mudro ponašanje”, ali nade u poboljšanje odnosa ubrzo su splasnule nakon što je diplomatski izolirana država ponovo počela Južnu Koreju nazivati svojim “najneprijateljskijim” protivnikom.