Samit u sjenci tenzija: Tramp stiže među lidere koje je već naljutio

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) stiže danas u Francusku na sastanak sa ideološki raznolikom grupom svjetskih lidera.

Svima njima zajedničko je to što su ranije bili mete Trampovog gnjeva ili su morali da prolaze kroz neprijatne situacije s njim.

Rat doveden u pitanje

Dio lidera G7 izazvao je Trampovo nezadovoljstvo jer su doveli u pitanje njegov rat s Iranom. S nekima se sukobljavao oko carinske politike, dok su lideri Japana i Njemačke pretrpjeli njegove nespretne opaske o mračnim poglavljima iz istorije svojih država.

Tokom trodnevnog samita u francuskim Alpima, ključne teme razgovora biće nedavno postignuti sporazum za okončanje rata s Iranom, kineska trgovinska politika i ruski rat u Ukrajini. 

Za lidere će ovo biti i prilika da analiziraju odnose s Vašingtonom u momentu kada američki predsjednik pokazuje nikad veću odlučnost da o globalnim pitanjima odlučuje samostalno.

Maks Bergman (Max Bergman), analitičar Centra za strateške i međunarodne studije, uporedio je atmosferu na samitu s porodičnim prazničnim okupljanjem na kojem je prisutan „ujak koji vam baš nije drag”.

– I niko ne želi konfrontaciju, čak i ako stvari povremeno postanu prilično pasivno-agresivne – rekao je Bergman. 

– Ali, znate, uvijek postoji mogućnost da stvari puknu i da sve postane prilično dramatično, dodao je.

U nastavku je pregled najvažnijih javnih nesuglasica i neprijatnih situacija između Trampa i ostalih lidera G7.

Starmer u Trampovim očima nije Čerčil

Trampove zamjerke britanskom premijeru Kiru Starmeru (Keir Starmer) odnosile se su na uzdržanost Velike Britanije prema američkim vojnim udarima na Iran, te na britansku imigracionu politiku i strategiju obnovljivih izvora energije.

Najoštrija reakcija uslijedila je kada je lider Laburista prvobitno zabranio američkim vojnim avionima korišćenje britanske baze u Indijskom okeanu za napade na Iran. 

– Ovo nije Vinston Čerčil s kojim imamo posla – prokomentarisao je Tramp, jasno stavljajući do znanja da Starmera ne smatra doraslim britanskom premijeru iz Drugog svjetskog rata.

Također, na samom početku sukoba s Iranom, Tramp je oštro napao Starmera putem društvenih mreža jer je Velika Britanija podigla borbenu spremnost nosača aviona HMS Prince of Wales radi potencijalnog slanja na Bliski istok.

– Ne trebaju nam ljudi koji se priključuju ratovima nakon što smo ih već dobili – poručio je tada Tramp.

Premijer “guverner”

Tramp je izražavao veliko nezadovoljstvo zbog trgovinskog disbalansa s Kanadom, često pominjući ideju o aneksiji te zemlje i njenom pretvaranju u „51. državu”, dok je premijera Marka Karnija (Mark Carney) počeo javno da naziva „guvernerom”.

Najdirektniji napad na lidera Kanade dogodio se nakon što je Karni na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu osudio pritisak velikih sila na manje države, iako Trampa nije pomenuo po imenu.

– Kanada postoji zahvaljujući SAD – rekao je Tramp iz Davosa

– Zapamti to, Mark, sljedeći put kada budeš davao izjave, naglasio je Tramp.

Karni je pokušao da zadrži smirenost pred ovim provokacijama. Ranije ovog mjeseca izjavio je medijima da je Tramp „izuzetno aktivan korisnik društvenih mreža” i da nema namjeru da odgovara na svaku njegovu objavu.

Ismijao Makronov brak

Na uskršnjem ručku u Bijeloj kući, Tramp je kritikovao Francusku i ostale NATO saveznike zbog odbijanja da podrže američko-izraelski rat protiv Irana.

Tokom tog izlaganja skrenuo je sa teme i pomenuo viralni snimak iz prethodne godine na kojem izgleda kao da supruga Brižit udara francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuela Macrona) po licu dok izlaze iz aviona u Vijetnamu.

Tramp je prisutnima kazao da se Brižit prema suprugu odnosi „izuzetno loše” i dodao da se francuski predsjednik „još oporavlja od desnog direkta u vilicu”. 

Makron je kasnije novinarima objasnio da se radilo o šali između njega i supruge, ocijenivši Trampove komentare kao one koji nisu bili „ni elegantni ni primjereni”.

Tramp inače često zabavlja javnost prepričavajući razgovore s Makronom o trgovini, oponašajući njegov naglasak i prikazujući ga kao nekoga ko u pregovorima uvijek brzo popusti pod pritiskom.

“Premijerka bez hrabrosti”

Do prije izvjesnog vremena, italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia Meloni) imala je visok status kod američkog predsjednika.

U oktobru prošle godine, tokom samita u Egiptu posvećenog poslijeratnoj Gazi, Tramp je hvalio konzervativnu premijerku, opisavši je kao „veoma uspješnu, veoma uspješnu političarku” i „lijepu”.

Međutim, odnos se promijenio kada je Italija odbila da podrži SAD u sukobu s Iranom, a Meloni kritikovala Trampa zbog njegovog spora s papom Lavom XIV u vezi s tim konfliktom.

– Da li je ljudi vole? Ne mogu da vjerujem – izjavio je Tramp o njoj za milanski list „Corriere della Sera”, dodavši da je mislio da ima hrabrosti.

– Mislio sam da ima hrabrosti. Pogriješio sam, kazao je američki predsjednik.

Neprijatna historijska referenca

Otkako je Sanae Takaiči (Sanae Takaichi) u oktobru stupila na dužnost premijerke Japana, Tramp je nije direktno kritikovao u javnosti.

Ipak, njena prva posjeta Bijeloj kući ostala je upamćena po neprijatnim opaskama američkog lidera.

Kada su ga japanski mediji pitali zašto nije konsultovao saveznike u Evropi i Aziji prije vojnih udara na Iran, Tramp je opravdanje potražio pominjući Perl Harbor.

– Ko bolje od Japana zna šta je iznenađenje – izjavio je Tramp dok je Takaiči stajala pored njega. 

– Zašto mi niste rekli za Perl Harbor, jeste li dobro, pitao je Tramp.

Ova izjava šokirala je javnost u Japanu, s obzirom na to da su prethodni američki predsjednici izbjegavali otvaranje bolnih tema o iznenadnom napadu na američku Pacifičku flotu, koji je uvukao SAD u Drugi svjetski rat. Umjesto toga, ranije administracije fokusirale su se na jačanje odnosa s Japanom kao poslijeratnim saveznikom.

Takaiči, koja pripada izrazito konzervativnoj struji, pretrpjela je i pohvale i kritike u domovini jer nije reagovala na Trampove riječi, već ih je ispratila pogledom prema svojim ministrima.

Kritika kancelara zbog rata

Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) izazvao je veliki bijes kod Trampa u aprilu, kada je izjavio da Iran „ponižava” SAD i kritikovao Vašington zbog srljanja u rat bez jasne strategije, što otežava pronalaženje mirovnog rješenja.

Tramp mu je već narednog dana uzvratio porukom na društvenim mrežama, poručivši da bi Merc „trebalo više vremena da posveti okončanju rata između Rusije i Ukrajine” i „rješavanju problema u svojoj zemlji, naročito imigracije i energetike”.

Ubrzo nakon toga, Pentagon je najavio povlačenje oko 5.000 američkih vojnika iz Njemačke, dok je Tramp stavio do znanja da planira „znatno dodatno” smanjenje vojnog prisustva.

Osim toga, dvojica lidera imala su neprijatnu razmjenu mišljenja tokom Mercove prošlogodišnje posjete Bijeloj kući, uoči godišnjice Dana D, početka savezničke operacije koja je donijela oslobođenje zapadne Evrope i slom nacističke Njemačke.

Merc je iskoristio tu godišnjicu kako bi obrazložio stav da su SAD ponovo u poziciji da pomognu u rješavanju sukoba od presudnog značaja za Evropu, ruskog rata u Ukrajini.

Tramp ga je tada prekinuo opaskom da Dan D „nije bio prijatan dan za vas”.

Kancelar ga je na to podsjetio da je taj historijski dan istovremeno bio i početak „oslobođenja moje zemlje od nacističke diktature”.

Tramp je na kraju priznao da je Merc u pravu.