Alarmantan izvještaj Vijeća Evrope: Djeca u BiH i dalje na meti trgovaca ljudima

Trgovina ljudima u BiH, posebno djecom, raste. Broj identificiranih potencijalnih žrtava trgovine ljudima gotovo je udvostručen od 2022. do danas, a gotovo 75 posto žrtava koje su identificirane bila su djeca, uglavnom djevojčice, navodi se u tek objavljenom novom izvještaju Grupe eksperata Vijeća Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA). Prisilno prosjačenje ostalo je najzastupljeniji oblik eksploatacije (uz izuzetak 2025. godine), a zatim slijede radna i seksualna eksploatacija.

Primjena zakona

Iako iz GRETA-e kritikuju to što se ne jačaju zakoni kako bi se efikasnije suzbijala trgovina ljudima, problem nije uvijek u zakonima, nego u primjeni. Ovakvi slučajevi se u startu vrlo često definišu kao trgovina ljudima, ali se tokom sudskog procesa, redefinišu i „spuštaju“, posebno kada se radi o trgovini djecom, na zanemarivanje roditeljskog staranja. To se onda više ne tretira kao krivično djelo, nego prekršaj, kaže za „Dnevni avaz“ Amela Efendić, menadžerica Evropskog resursnog centra za prevenciju trgovine ljudima i drugih oblika eksploatacije.

– Roditelj koji je eventualno bio osumnjičen da je trgovao svoje dijete, dobiva dijete nazad, plati novčanu kaznu i ponovno može da nastavi s aktivnostima koje je radio i ranije. Nerijetko se u sudskoj praksi dešava to da slučaj bude prekvalifikovan, što nikako ne treba da se dešava jer je trgovina ljudima jedno od ozbiljnih krivičnih dijela koji sa sobom u zakonodavnom okviru nosi najnižu sankciju od deset godina kada je u pitanju trgovina djetetom. S druge strane, same žrtve koje se tokom tih sudskih procesa zbrinjavaju u skloništu za žrtve trgovine ljudima, tamo provode jako dugo vremena, što je opet reviktimizacija same žrtve – navodi Efendić, koja je i šefica sarajevskog ureda Međunarodnog foruma solidarnosti EMMAUS.

Bez odgovora

Ova nevladina organizacija više od 20 godina vodila je najveće sklonište za žrtve trgovine ljudima u BiH, jedno od najvećih u regiji i u svijetu, kapaciteta 80 mjesta. Ipak, morali su ga zatvoriti jer vlasti nisu osiguravale novac, a do stranih donacija sve je bilo teže doći.

– Zbog nebrige, ja bih prvenstveno rekla pravosuđa, zbog toga što slučajevi traju suviše dugo, ne procesuiraju se pravovremeno i uz ove rekvalifikacije djela, općenito nepoštivanje potpuno zakonodavnog okvira, jednostavno ne možemo govoriti o efikasnom odgovoru na trgovine ljudima u BiH. Pri svemu tome ne smijemo zaboraviti da su žrtve u BiH unazad nekoliko uglavnom djeca – naglašava Efendić.

Trgovina djecom se u BiH odvija u svrhu seksualne eksploatacije, radne eksploatacije, služenja u kući i prisilno ugovorenim brakovima, koji se, primjera radi, tretiraju kao običajna praksa romskih manjina i kao takvi nemaju adekvatan epilog u sudskim procesima jer ih se ne tretira kao trgovina ljudima.

Odakle su žrtve?

Većina žrtava trgovine ljudima, prema izvještaju GRETA-e, bili su državljani BiH, a gotovo polovina stranih žrtava dolazila je iz Hrvatske i Turske. Zabilježen je porast udjela djece među žrtvama trgovine ljudima sa 62 posto na 77 posto u periodu od 2022. do 2025. godine, kao i povećanje broja žrtava radne eksploatacije.

Greta je od vlasti BiH zatražila da uspostave nezavisnog nacionalnog izvjestioca ili odrede drugi mehanizam za praćenje aktivnosti državnih institucija u borbi protiv trgovine ljudima. Također su pozvali vlasti BiH da uspostave savjetodavno vijeće preživjelih žrtava trgovine ljudima.