Gotovo 80 posto organizacija civilnog društva u BiH suočeno s nestabilnim financiranjem

Gotovo 80 posto organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini suočava se s nestabilnim financiranjem, dok više od polovice smatra da njihov utjecaj na procese donošenja javnih politika rezultira tek djelomičnim promjenama, pokazalo je regionalno istraživanje predstavljeno u okviru projekta „ROOT WB – Regionalna odgovornost za našu budućnost: građani i civilno društvo jačaju europske vrijednosti na Zapadnom Balkanu“.

Financijska ranjivost

Prema rezultatima istraživanja, koje je obuhvatilo 291 organizaciju civilnog društva iz zemalja Zapadnog Balkana i Europske unije, čak 79,5 posto organizacija u BiH izvještava o nestabilnim izvorima financiranja, što predstavlja drugi najlošiji rezultat u regiji. Istodobno, 66,7 posto organizacija u potpunosti ovisi o međunarodnim donatorima, što dodatno potvrđuje financijsku ranjivost civilnog sektora, priopćila je Agencija lokalne demokracije Mostar.

Istraživanje je provedeno u okviru regionalnog projekta koji sufinancira Europska unija kroz program CERV (Citizens, Equality, Rights and Values), a nositelj projekta je Agencija lokalne demokracije Mostar.

Nalazi pokazuju i da 53,6 posto organizacija smatra kako njihovo sudjelovanje u kreiranju javnih politika dovodi samo do djelomičnih promjena, dok se konzultacije s institucijama uglavnom odvijaju u kasnim fazama procesa, bez obvezujućih povratnih informacija. Takva praksa, upozoravaju autori istraživanja, postupno narušava povjerenje građana i organizacija u institucionalne procese.

Panel rasprava

Rezultati istraživanja predstavljeni su i analizirani tijekom online panel rasprave „Civic Pulse BiH: Građani, civilno društvo i institucije – tko pokreće promjene?“, koju je organizirala Agencija lokalne demokracije Mostar. Događaj je okupio gotovo 50 predstavnika civilnog društva, institucija i stručne javnosti.

Stručni savjetnik u Sektoru za pravnu pomoć i razvoj civilnog društva Ministarstva pravde BiH Vildan Hadžihasanović istaknuo je važnost platforme e-Konzultacije kao alata za uključivanje javnosti u procese odlučivanja. Naglasio je kako postoje zamjerke i na strani institucija i na strani organizacija civilnog društva, te da je transparentno izvještavanje o postupanju po pristiglim prijedlozima ključno za jačanje međusobnog povjerenja.

Direktorica Fondacije tuzlanske zajednice Jasna Jašarević ocijenila je da su stabilnost i kontinuitet rada organizacija preduvjet za dugoročno jačanje povjerenja građana. Podsjetila je da je usvojena Strategija Vijeća ministara BiH za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za razdoblje 2025.–2029., ali da njezina puna provedba na svim razinama vlasti ostaje jedan od ključnih izazova.

Građansko sudjelovanje

Sudionici panela istaknuli su kako se prostor za učinkovito građansko sudjelovanje ne može uređivati isključivo administrativnim odlukama, nego kroz uključive i zakonski uređene procese koji osiguravaju jednak pristup svim društvenim skupinama.

Ocijenjeno je da u Bosni i Hercegovini formalno postoje mehanizmi za djelovanje civilnog društva, poput javnih konzultacija i digitalnih platformi za sudjelovanje građana, ali da njihova primjena često nije dosljedna niti dovoljno učinkovita.

Predstavnica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Isidora Stankić usporedila je stanje u BiH i Srbiji, ukazujući na izazove s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva, uključujući pokušaje donošenja restriktivnih zakonskih rješenja i sve izraženije digitalne pritiske na aktiviste.

Kao pozitivan primjer izdvojena je građanska mobilizacija studenata u Srbiji, koja je pokazala potencijal građanskog angažmana i doprinijela visokoj razini građanskog sudjelovanja, najvišoj u regiji prema rezultatima istraživanja.

Jačanje partnerstva

Predstavnica Fondacije CURE Selma Hadžihalilović poručila je kako je temeljna zadaća civilnog društva stvaranje sigurnih prostora za dijalog, jačanje komunikacije s građanima i kontinuirana prisutnost na terenu.

Sudionici panela zaključili su kako je za učinkovitije uključivanje građana u procese odlučivanja potrebno graditi partnerski, a ne formalni odnos između institucija i organizacija civilnog društva, kako bi glas građana postao sastavni dio budućih javnih politika.

A