Zašto Hasičević promet poredi s 2016. godinom: Kako vlast fingira statistiku

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević ovih dana predstavio je analizu Finansijsko-informatičke agencije (FIA) prema kojoj je sektor trgovine u Federaciji BiH tokom 2025. godine ostvario 36,74 milijarde KM prihoda, što je čak 84 posto više nego 2016. godine.

Brojka zvuči impresivno, ali otvara pitanje zašto se kao referentna godina bira upravo 2016., a ne prethodna ili pretprošla godina.

Naime, kada se posmatraju noviji podaci, slika izgleda znatno manje spektakularno.

Hasičević: Apsurdni podaci. FENA

Stanje u RS

Prihodi sektora trgovine u FBiH iznosili su približno 33,1 milijardu KM u 2023. godini, gotovo 35,3 milijarde KM u 2024., te 36,74 milijarde KM u 2025. godini. To znači da je rast u 2025. u odnosu na 2024. iznosio približno 4,1 posto, dok je u odnosu na 2023. godinu rast iznosio blizu 11 posto.

Drugim riječima, umjesto rasta od 84 posto, koji se dobija poređenjem s periodom od skoro jedne decenije, posljednje dvije godine pokazuju znatno umjereniji trend.

Posebno je zanimljivo da je riječ o sektoru u kojem veleprodaja generiše više od polovine ukupnih prihoda, što znači da ovi podaci ne govore isključivo o kupovini građana u prodavnicama, nego i o poslovanju između kompanija.

Dok se u Federaciji raspravlja o efektima zabrane rada nedjeljom, vlasti Republike Srpske poručuju da ne planiraju slijediti federalni model.

Ministarstvo trgovine i turizma RS saopćilo je da je neradna nedjelja u Federaciji, prema njihovim informacijama, proizvela negativne posljedice po promet, zaposlenost i lokalne zajednice te da upravo zbog toga treba oprezno razmotriti eventualno uvođenje iste mjere u RS-u.

Istovremeno, zvanična statistika Republike Srpske pokazuje da je promet u trgovini na malo tokom 2025. godine realno porastao za 10,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je nominalni rast iznosio 12,2 posto.

To znači da je stvarni obim kupovine u prodavnicama rastao gotovo istim tempom kao i ukupni prihodi trgovinskog sektora u Federaciji posmatrani kroz dvogodišnji period.

Suprotni narativi

Zagovornici neradne nedjelje ističu da zabrana nije dovela do pada prometa i da radnici imaju više vremena za porodicu i odmor.

Protivnici, s druge strane, upozoravaju da dio potrošnje odlazi u RS, Hrvatsku i lokalne zajednice koje imaju izuzeća od zabrane, te podsjećaju da je sve veći broj općina i gradova tražio posebne režime rada.

Zanimljivo je da se argumentacija vlasti često mijenja zavisno od potrebe.

Kada se govori o uspjesima, ističe se rast prihoda trgovine od 84 posto u odnosu na 2016. godinu. Kada se otvori pitanje odlaska kupaca u RS, onda se poručuje da se, kako je ministar Hasičević kazao – efekti neradne nedjelje ne mogu svoditi samo na “pazar”.

avaz