Penzije u julu rastu, ali prihodi od doprinosa padaju: Evo šta to znači za dalje isplate

Penzije u FBiH s početkom jula definitivno će biti više. Riječ je o polugodišnjem usklađivanju penzija što garantuje novi model. No, da li će se penzije moći ovako dalje usklađivati od kada, upitali smo Federalni zavod PIO/MIO i Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH.

Detalji isplate julskih penzija

-najniža penzija od 666 KM povećava se na 706 KM
-zagarantovana penzija od 842 KM povećava se na 892 KM

-prosječna samostalna penzija povećava se s 851 KM na 900 KM

Federalni zavod PIO/MIO: Vlada FBiH je postala garant isplate penzija

Iz Federalnog zavoda PIO/MIO kažu da danas posluju na principima finansijske stabilnosti i odgovornog upravljanja sredstvima. Isplata penzija se, dodaju, dominantno finansira iz doprinosa aktivnih osiguranika, što predstavlja osnovni princip međugeneracijske solidarnosti.

“Međutim, kao i svi penzijski sistemi u Evropi, sistem Federacije BiH zavisi od demografskih i ekonomskih kretanja. Dugoročna održivost zavisi od rasta zaposlenosti, visine plata, naplate doprinosa i demografskih trendova. Bitno je napomenuti da je 2020. godine Federalni zavod PIO/MIO u potpunosti prešao na trezorsko poslovanje, čime je Vlada postala garant isplate penzija.

Budući da se isplata penzija dominantno finansira iz doprinosa aktivnih osiguranika, upitali smo da li već postoje pokazatelji o prihodima od doprinosa.

Doprinosi za PIO mogli bi biti manji za 8 posto

Kako navode iz Zavoda PIO/MIO uticaj povećanja minimalne plate potrebno je posmatrati kroz dva perioda, budući da je tokom 2025. godine došlo i do smanjenja stope doprinosa za PIO. U prvih šest mjeseci 2025. godine rast prihoda od doprinosa u odnosu na isti period 2024. godine iznosio je oko 16,5%, dok je u drugom polugodištu taj rast bio znatno niži i iznosio je približno 4,5%.

Naglašavaju i da se povećanje minimalne plate na 1.000 KM primjenjuje se od 1. januara 2025. godine, dok je od 1. jula 2025. godine stopa doprinosa za PIO smanjena sa 6% na 2,5%, odnosno za 3,5 procentna poena.

„Suštinski efekti istovremenog povećanja minimalne plate i smanjenja stope doprinosa biće u potpunosti vidljivi tek po završetku 2026. godine. Međutim, na osnovu podataka za prvih pet mjeseci 2026. godine može se zaključiti da će prihodi od doprinosa na kraju godine biti znatno niži u odnosu na 2025. godinu. Naime, prihodi od doprinosa u prvih pet mjeseci 2026. godine u prosjeku su manji za oko 8% u odnosu na isti period prethodne godine“, naveli su iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH: Složenost penzijskog sistema

Ministarstvo rada i socijalne politike FBIH upitali smo može li FBiH dugoročno finansirati dva redovna usklađivanja penzija godišnje bez dodatnog opterećenja budžeta.

“Upravo na ovom pitanju najbolje se vidi složenost i delikatnost svakog penzijskog sistema. S jedne strane postoji potreba da se penzionerima osigura dostojanstven životni standard i kontinuiran rast penzija, a s druge strane obaveza da sistem ostane stabilan i održiv za buduće generacije. Naravno da penzijski sistem dugoročno ne može samostalno finansirati kontinuirano i značajan rast penzija bez rasta zaposlenosti, ekonomije i ukupne baze osiguranika. Ukoliko se povećavaju izdvajanja iz sistema, a broj osiguranika ne raste odgovarajućim tempom, razlika sredstava mora se osiguravati iz budžeta ili drugih izvora finansiranja”, odgovorili su nam iz ovog ministarstva.

Naglasili su da gotovo sve evropske države danas u određenoj mjeri finansiraju penzijske sisteme iz budžeta upravo zbog demografskih promjena i produženja životnog vijeka stanovništva. Kao primjer naveli su da Republika Hrvatska iz budžeta osigurava više od 60 posto sredstava potrebnih za isplatu penzija. Slični modeli postoje i u drugim evropskim zemljama.

“Pored povećanja zaposlenosti, koje predstavlja osnovni preduslov dugoročne stabilnosti sistema, postoji niz drugih faktora koji utiču na stanje penzijskih fondova širom svijeta. Jedan od najvažnijih svakako je produženje životnog vijeka stanovništva. Danas ljudi žive duže nego ranije, što je pozitivan civilizacijski trend, ali istovremeno znači i duži period korištenja prava iz penzijskog sistema”, naveli su iz Ministarstva.

Kako dalje navode, minimalan uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju je 15 godina staža osiguranja, dok se pravo na penziju može koristiti 20, 25 ili čak 30 godina. Taj nesrazmje, naglašavaju, mora biti pokriven dodatnim izvorima finansiranja, što predstavlja izazov za sve moderne penzijske sisteme.

Fokus.ba / A.Dučić