Hitna pomoć u Sarajevu dosad nije imala zdravstveno incidentnih slučajeva zbog vrućine

Hitna medicinska pomoć u Sarajevu nije dosad imala težih slučajeva odnosno zdravstveno incidentnih situacija pacijenata povezanih s vrućinom.

To je agenciji Fena izjavila Sabina Bungur, specijalistkinja urgentne medicine i odgovorna ljekarka u smjeni u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.

Više posla

Osoblje hitne pomoći ima nešto više posla od uobičajenog, ali za njih to nije ništa neočekivano u trenutnim uslovima. Pacijenti se prije svega obraćaju zbog kolapsnih i pretkolapsnih stanja te iscrpljenosti uglavnom nakon boravka na javnim mjestima.

Preporuke građanima su jednostavne, ali važne radi smanjivanja rizika od dehidracije, toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara.

Prije svega, treba unositi dovoljno tečnosti tokom cijelog dana, najbolje vodu, a izbjegavati zaslađena gazirana pića, alkohol i kafu jer su to napici što dovode do brže dehidracije.

Koliko je moguće, treba izbjegavati boravak vani u periodu od 10 do 17 sati, kada je zračenje najjače i temperatura zraka najviša, a kod boravka na otvorenom treba nositi laganu široku odjeću svijetlih boja i od prirodnih materijala kao što su pamuk i lan, glavu zaštititi šeširom i kapama te nositi sunčane naočare.

Preporuke ljekara

Iz hitne pomoći preporučuju zaštitu kože kremama s faktorom od najmanje 30 i obnavljanje nanošenja na svakih dva sata.

To je agenciji Fena izjavila Sabina Bungur, specijalistkinja urgentne medicine i odgovorna ljekarka u smjeni u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.

Više posla

Osoblje hitne pomoći ima nešto više posla od uobičajenog, ali za njih to nije ništa neočekivano u trenutnim uslovima. Pacijenti se prije svega obraćaju zbog kolapsnih i pretkolapsnih stanja te iscrpljenosti uglavnom nakon boravka na javnim mjestima.

Preporuke građanima su jednostavne, ali važne radi smanjivanja rizika od dehidracije, toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara.

Prije svega, treba unositi dovoljno tečnosti tokom cijelog dana, najbolje vodu, a izbjegavati zaslađena gazirana pića, alkohol i kafu jer su to napici što dovode do brže dehidracije.

Koliko je moguće, treba izbjegavati boravak vani u periodu od 10 do 17 sati, kada je zračenje najjače i temperatura zraka najviša, a kod boravka na otvorenom treba nositi laganu široku odjeću svijetlih boja i od prirodnih materijala kao što su pamuk i lan, glavu zaštititi šeširom i kapama te nositi sunčane naočare.

Preporuke ljekara

Iz hitne pomoći preporučuju zaštitu kože kremama s faktorom od najmanje 30 i obnavljanje nanošenja na svakih dva sata.