Odgovor negatorima iz UN-a: Velikosrpska ideologija nije pobijedila, istina živi

U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku održana je komemoracija povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, najvećeg ratnog zločina počinjenog u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Snažne poruke poslane su negatorima genocida u obraćanju zvaničnika UN-a, Bosne i Hercegovine, ali i preživjelih žrtava.

“Samo uvažavanje patnje sve i jedne žrtve može voditi do empatije na kojoj se zasniva budućnost – ona u kojoj nema negiranja genocida niti historijskog revizionizma. Svijet je opet rekao nikada više, ali kao što znamo govor mržnje je u porastu”, poručeno je u ime generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa.

Annalena Baerbock, predsjednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, rekla je kako se genocid desio bez obzira na obećanje “nikada više” nakon Holokausta.

“Genocid ne počinje sa masovnom grobnicom, već sa mržnjom, diskriminacijom i pokušajem da se podijele ljudi. Sve to ima isti cilj – dehumanizacija, koja se širi na sve. Zato, moramo paziti da ‘nikada više’ ne bude fraza koju ponavljamo već obećanje koje ispunjavamo”, zaključila je Baerbock.

Bećirović: Rezolucija je trijumf istine, zločinci nisu pobijedili

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović u svom se obraćanju najprije osvrnuo na Rezoluciju o Srebrenici okarakterizirajući je kao trijumf istine i korak ka pravdi za BiH i cijeli svijet.

“Genocid nad Bošnjacima nije statistika, to nisu brojke, riječ je o prekinutim ljudskim životima – ljudima koji su imali imena, prezimena i snove. Države koje negiraju sudski utvrđene činjenice ostaju zarobljene u okovima mržnje i nestabilnosti. Negiranje genocida je anticivilizacijski čin – vrijeđanje mrtvih i prijetnja živim”, naglasio je Bećirović.

On također ističe kako je istina temelj na kojem se gradi trajni mir.

“Velikosprska ideologija i politika koje su dovele do genocida nisu pobijedile, ratni zločinci nisu pobijedili jer istina živi. Nisu pobijedili jer su majke Srebrenice sačuvale dostojanstvo žrtava. Nisu ostvarili ciljeve jer postoji Rezolucija, jer danas istinu o BiH I Srebrenici čuvaju dobronamjerni ljudi širom svijeta. Sjećanje nije samo dug prema žrtvama, to je odgovornost prema novim generacijama”, zaključio je Bećirović.

Sinanović: Sjećam se odsustva…

U ime preživjelih žrtava i majki Srebrenice i Žepe obratila se Emina Sinanović kazavši kako se ne sjeća glasa svog oca, dodira ni očiju, ali da i te kako pamti njegovo odsustvo.

“Sve što jesam je ukorijenjeno u snazi moje majke, mom ocu koji je ubijen 13. jula 1995. u Kravicama, u skladištu gdje su hiljade života uništeni. Djeca mojih godina su živjela normalno, a ja sam učila šta je odsustvo”, kazala je u emotivnom obraćanju Sinanović.

Ona podsjeća kako i nakon 31 godinu od rata vidimo negiranje genocida.

“Činjenice su propitivane. Negiranje genocida nije samo politički stav, već sistematski pokušaj da se izbriše istina o onome što se desilo. Ratni zločinci žive među nama. Tišina međunarodne zajednice također utiče na one koji se bore sa istinom iz jula 1995. I tišina ima svoje posljedice, negiranje je nastavak”, zaključila je Sinanović.

Hasanović: Strah me držao živim

U ime Memorijalnog centra obratio se Hasan Hasanović, rukovodilac programa za historiju, koji se prisjetio kako je u julu 1995. “sigurna zona” propala.

“U jednom trenutku bio sam nekoliko metara udaljen od srpskih vojnika – dane sam proveo bez kapi vode, da nisam ni spavao. Strah me držao živim – preživio sam, moj otac nije, moj blizanac nije”, podijelio je sa svijetom Hasanović svoje bolno iskustvo.

Usto, prikazan je i dokumentarni film o onima koji su se vratili u Srebrenicu, ali i o tome koliko sudske činjenice štite istinu.

Podsjećanja radi, Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine presudio da je Vojska Republike Srpske u julu 1995. godine počinila genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, koja je u to vrijeme imala status zaštićene zone Ujedinjenih nacija.

Pred domaćim i međunarodnim sudovima za genocid i druge ratne zločine povezane sa Srebrenicom do sada je osuđeno više od 50 osoba na ukupno oko 700 godina zatvora. Među osuđenima su i nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić te bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija prije dvije godine usvojila je Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Dokument, između ostalog, poziva na suprotstavljanje negiranju genocida i osuđuje veličanje osoba osuđenih za ratne zločine