Srebrenica nije samo bosanska priča, nego upozorenje cijelom čovječanstvu

Trideset i jednu godinu nakon genocida u Srebrenici, sjećanje je jednako važno kao i neposredno nakon zločina jer njegove posljedice nisu prestale završetkom nasilja – poručio je u razgovoru za Fenu direktor britanske organizacije posvećene očuvanju sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, Remembering Srebrenica Waqar Azmi.

Naglasio je da porodice i dalje tragaju za svojim najmilijima, majke ukopavaju novoidentificirane posmrtne ostatke, preživjeli žive s traumama, dok negiranje genocida dodatno povrjeđuje one koji su preživjeli nezamislivo.

– Sjećati se Srebrenice znači odati počast više od 8.000 bošnjačkih muslimanskih muškaraca i dječaka koji su ubijeni zbog svog muslimanskoga identiteta, biti uz preživjele, porodice žrtava i majke Srebrenice te podsjećati svijet do čega mogu dovesti antimuslimanska mržnja, dehumanizacija i podjele – kazao je Azmi.

Tema Remembering Srebrenica za 2026. godinu “Mi smo ovdje” ne govori samo o tuzi i gubitku, nego i o dostojanstvu, otpornosti i doprinosu preživjelih, porodica žrtava i bosanskohercegovačke dijaspore, koji čuvaju uspomenu na svoje najmilije i istovremeno grade zajednice širom svijeta.

Azmi ističe da Srebrenica nije samo bosanska priča, nego univerzalna ljudska priča čije se pouke odnose na svako društvo.

– Ona pokazuje do čega mogu dovesti mržnja, predrasude i dehumanizacija kada se normaliziraju i kada im se niko ne suprotstavi – rekao je.

Govoreći o radu organizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu, naglasio je da Srebrenica ni tamo nije daleka tema, jer preživjeli i njihove porodice žive u britanskim gradovima, dok su bosanskohercegovačke zajednice važan dio britanskog društva.

Doprinose kao susjedi, nastavnici, ljekari, privrednici, javni službenici, umjetnici i studenti, a njihovo prisustvo pokazuje da sjećanje nije ograničeno na prošlost, već živi kroz obnovljene živote, ispričane priče i zajednice koje jačaju ljudi koji su pretrpjeli ogromnu bol, a ipak nastavili doprinositi s dostojanstvom i nadom.

U vremenu rasta mržnje, polarizacije i pokušaja izazivanja straha i nepovjerenja među ljudima, Srebrenica, prema njegovim riječima, podsjeća zašto se mržnji mora suprotstaviti rano, otvoreno i gdje god se pojavi.

Azmi je upozorio da genocid ne počinje ubijanjem, nego mnogo ranije – podjelom ljudi na “nas” i “njih”, pretvaranjem predrasuda u neprijateljstvo i postepenim poricanjem ljudskosti cijele zajednice.

– U Srebrenici su bošnjački muslimanski muškarci i dječaci ubijeni samo zbog svog muslimanskog identiteta i ta istina mora biti u središtu sjećanja – naglasio je.

Srebrenica, dodao je, s poraznom jasnoćom pokazuje i posljedice nečinjenja. Stanovnicima je bilo rečeno da su u zaštićenoj zoni, ali ih je međunarodna zajednica iznevjerila upravo onda kada im je zaštita bila najpotrebnija.

– Taj neuspjeh mora ostati na savjesti svijeta. Sjećanje nas zato mora voditi dalje od žalovanja, prema ranijem prepoznavanju znakova upozorenja, jasnom moralnom stavu i djelovanju prije nego što mržnja preraste u nasilje i zločin – kazao je.

Posebno je upozorio na opasnost negiranja genocida i historijskog revizionizma, koji su prisutni u Bosni i Hercegovini, ali i u drugim društvima.

Negiranje, kako je naveo, pokušava izbrisati i zločin i patnju njegovih žrtava, nanosi ogromnu bol preživjelima i porodicama ubijenih, potkopava pravdu i stvara prostor da mržnja ponovo ojača.

Za porodice koje još traže, identificiraju i ukopavaju svoje najmilije, negiranje nije apstraktno političko pitanje, nego nastavak njihove patnje.

– Time im se poručuje da se osporavaju čak i njihova tuga, sjećanje i istina. Istina je temelj pravde i pomirenja. Suprotstavljanje negiranju nije ponovno otvaranje starih rana, nego odbijanje da se one prekriju lažima – kazao je Azmi.

Obrazovanje smatra jednim od najsnažnijih sredstava za očuvanje istine i sprečavanje mržnje.

Mladi, prema njegovim riječima, moraju znati ne samo šta se dogodilo u Srebrenici nego i kako se dogodilo, odnosno kako svakodnevne predrasude, diskriminacija i dehumanizirajući govor mogu prerasti u masovno nasilje, posebno kada ih osobe na odgovornim pozicijama ne osude.

– Obrazovanje ne smije samo prenositi činjenice. Ono mora probuditi savjest, pomoći mladima da prepoznaju dostojanstvo svakog života i dati im hrabrost da se suprotstave predrasudama. Kada mlađe generacije prenose istinu o Srebrenici, sjećanje postaje ne samo čin historije nego i obećanje budućnosti – naveo je.

Veliku ulogu u razumijevanju posljedica genocida imaju svjedočenja preživjelih.

Azmi je kazao da statistika pokazuje razmjere zločina, a sudske presude utvrđuju njegovu pravnu istinu, dok svjedočenja omogućavaju ljudima da razumiju ljudsko značenje genocida.

– Kada preživjeli govore, historija postaje lična. Svaki broj predstavlja osobu s imenom, porodicom, domom, budućnošću i mjestom u svijetu – istaknuo je.

Preživjelima, dodao je, pripada najdublje poštovanje, ne samo zbog onoga što su preživjeli nego i zbog hrabrosti kojom i dalje govore, čuvaju istinu, suprotstavljaju se negiranju i sprečavaju da sjećanje postane udaljeno i apstraktno.

Na pitanje da li je svijet dovoljno naučio iz Srebrenice, Azmi je odgovorio da nije.

Iako je postignut napredak u priznavanju genocida, čuvanju svjedočenja, donošenju važnih sudskih presuda i obrazovanju novih generacija, i dalje se bilježe porast mržnje, antimuslimanske netrpeljivosti, dehumanizirajuće retorike, napadi na ranjive zajednice i ogromna ljudska stradanja.

– Srebrenica nas podsjeća da ravnodušnost ima posljedice. ‘Nikada više’ ne smije biti samo izraz koji se izgovara na komemoracijama. To mora značiti prepoznavanje znakova upozorenja, rano suprotstavljanje mržnji i odbijanje da se okrene glava kada se zajednice napadaju ili im se oduzima ljudskost – kazao je.

Naglasio je da Srebrenica ima svoju posebnu istinu i mjesto u historiji, ali da su njene pouke univerzalne i bolno aktuelne svugdje gdje se mržnji dopušta da raste bez otpora.

Sjećanje, prema njegovim riječima, mora prevazići godišnje komemoracije i postati trajna obaveza prema pravdi, ljudskim pravima i zaštiti ranjivih zajednica.

Ono mora živjeti kroz obrazovanje, svjedočenja preživjelih, borbu protiv negiranja i predrasuda te izgradnju odnosa među zajednicama.

Tema “Mi smo ovdje” podsjeća da sjećanje svakodnevno nose preživjeli, porodice žrtava, nastavnici, volonteri i zajednice posvećene istini i pravdi.

– Sjećanje je prisutno svaki put kada neko iskreno ispriča priču o Srebrenici, kada mlada osoba nauči do čega mržnja može dovesti i kada ljudi izaberu solidarnost umjesto šutnje – rekao je Azmi.

Za Remembering Srebrenica sjećanje je istovremeno dug prema prošlosti i odgovornost prema budućnosti, koja ne zahtijeva samo pamćenje imena ubijenih, nego i izgradnju svijeta u kojem nijedna zajednica neće biti napuštena, dehumanizirana ili zaboravljena.

Azmi je kazao da odgovornost za očuvanje sjećanja i suprotstavljanje mržnji dijele vlade, institucije, mediji i civilno društvo.

Vlade i institucije moraju podržavati obrazovanje, braniti historijsku istinu i jasno reagirati kada se pojave negiranje, veličanje počinilaca, antimuslimanska mržnja ili dehumanizirajuća retorika.

Mediji imaju obavezu izvještavati tačno i senzibilno, odupirati se dezinformacijama te izbjegavati jezik koji ljudsku patnju svodi na politički argument ili doprinosi normalizaciji mržnje.

Civilno društvo treba povezivati zajednice, pojačavati glasove preživjelih i stvarati prostor za dijalog, uz podsjećanje da je sprečavanje mržnje odgovornost svake zajednice i svake generacije.

– Čuvanje sjećanja na Srebrenicu znači zalaganje za istinu, pravdu, mir i društvenu koheziju – poručio je.

U poruci porodicama žrtava, preživjelima i mladim generacijama u Bosni i Hercegovini, Azmi je istaknuo sjećanje, solidarnost i nadu.

– Porodicama ubijenih poručujemo – vaši najmiliji nisu zaboravljeni. Njihova imena, njihovi životi i njihovo dostojanstvo u središtu su našeg rada, a ljudi širom Ujedinjenog Kraljevstva i svijeta sjećaju se zajedno s vama i stoje uz vas – kazao je.

Preživjelima je poručio da njihova hrabrost nastavlja obrazovati i nadahnjivati čovječanstvo te da su svojim svjedočenjima osigurali da istina o Srebrenici živi.

Mladim generacijama u Bosni i Hercegovini i dijaspori poručio je da je “Mi smo ovdje” i njihova priča, odnosno poruka prisustva, otpornosti i odgovornosti.

– Nasljeđujete bolnu historiju, ali i duboko nasljeđe dostojanstva, hrabrosti i istine. Nosite sjećanje na ubijene, ali i nadu u budućnost oblikovanu pravdom, saosjećanjem i mirom. Srebrenica nikada neće biti zaboravljena jer njeni ljudi nisu zaboravljeni – zaključio je Azmi.