Izbor visokog predstavnika u BiH: EU i SAD bez kompromisa uoči sutrašnje sjednice Upravnog odbora PIC-a

Predstavnici zemalja Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, dan uoči ključnog sastanka ambasadora zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (UO PIC), još uvijek nisu postigli dogovor o imenu budućeg visokog predstavnika u BiH, saznaje Raport iz diplomatskih izvora.

Sutrašnjom sjednicom bi, prema planu, trebao predsjedavati vršilac dužnosti visokog predstavnika Louis J. Crishock, koji je na ovu poziciju imenovan 30. juna. Iako se nakon tada održane sjednice Upravni odbor PIC-a obavezao da će postići dogovor o izboru novog šefa OHR-a u što kraćem roku s ciljem da proces imenovanja bude okončan najkasnije do 14. jula, kompromisa između Brisela i Washingtona još nema.

Četiri imena u opticaju

Pregovori će biti nastavljeni sutra na samoj sjednici ambasadora UO PIC-a. Prema ranijim informacijama koje je prvi objavio Raport, osim javnosti od ranije poznatih kandidata, Italijana Antonija Zanardija Landija i Francuza Renea Trocazza, u ‘igri’ su odnedavno i italijanski diplomata Maurizio Massari i Danac Peter Sorensen.

Massari je karijerni diplomata s više od četiri decenije iskustva u međunarodnim odnosima, a donedavno je obavljao dužnost stalnog predstavnika Italije pri Ujedinjenim nacijama.

S druge strane, Peter Sorensen je znatno poznatije ime na Zapadnom Balkanu. Tokom devedesetih bio je politički savjetnik Posmatračke misije Evropske zajednice, a 1997. godine preuzeo je dužnost pravnog savjetnika visokog predstavnika u BiH. Široj javnosti u BiH najpoznatiji je po mandatu šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u Sarajevu od 2011. do 2014. godine, a trenutno obavlja dužnost specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine.

Crishock ima pune ovlasti, uključujući i bonske, Rusija ga pokušava delegitimirati

Podsjećamo, UO PIC-a je na sjednici 30. juna jasno obavezao Crishoka da kao vršilac dužnosti osigura potpuni institucionalni kontinuitet funkcije i pravnu sigurnost u vezi sa svim odlukama ranijih visokih predstavnika. Eksplicitno je utvrđeno da će, ukoliko bilo koji akter pokuša ugroziti ili osporiti ranije odluke, vršilac dužnosti preduzeti sve potrebne mjere u okviru svog mandata, u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma.

Otkako je preuzeo dužnost, sam Crishock je u javnim izjavama otklonio sve dileme o svom mandatu, potvrdivši da ima pune ovlasti, uključujući i bonske.

Uoči sutrašnje sjednice ambasadora PIC-a, iz Ruske Federacije su ponovo i to drugi put u zadnjih 14 dana stigle oštre poruke kojima se osporava legitimitet trenutnog vodstva OHR-a.

Moskva preko izjava Marije Zaharove, glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova agresivno pokušava delegitimisati Crishockov prelazni mandat, tvrdeći da pozicija ‘vršitelja dužnosti’ pravno ne postoji u Dejtonskom sporazumu.

Inače, Rusija se sama isključila iz rada Upravnog odbora PIC-a još 2021. godine, zamrznuvši svoje učešće u radu tog tijela.

Iako su sami izabrali izolaciju iz ovog tijela, to ih ne sprečava da sada koriste trenutni nedostatak kompromisa između EU i SAD kako bi pokušali destabilizovati instituciju visokog predstavnika. Targetiranjem Crishoka u ovom vakuumskom prostoru, Rusija zapravo pokušava stvoriti privid pravnog haosa i tako oslabiti poziciju OHR-a pred konačni rasplet pregovora o novom visokom predstavniku.