Titov Galeb postaje “rupa bez dna”, obnova broda premašila 22 miliona eura

Obnova broda Galeb ulazi u završnu fazu, ali uz novi tender vrijedan više od pola miliona eura. Donosimo detalje o radovima, troškovima i historiji nekadašnje Titove rezidencije

Riječki brod Galeb ponovo je u centru pažnje zbog novih troškova obnove, iako iz Grada Rijeke tvrde da bi brod-muzej do kraja godine konačno mogao otvoriti vrata posjetiocima. Umjesto otvaranja, raspisan je novi tender vrijedan više od pola miliona eura s PDV-om.

Nastavak ulaganja izazvao je podijeljene reakcije građana. Jedni smatraju da je riječ o važnom dijelu historije Rijeke i bivše države, ali ističu da se uloženi novac vjerovatno nikada neće vratiti. Drugi smatraju da je novac trebalo usmjeriti na izgradnju domova za starije osobe, ocjenjujući da je riječ o nepotrebnom trošku. Dio građana rekao je da bi posjetio brod jer djeluje zanimljivo, dok su drugi, nakon što su saznali da je riječ o Titovoj jahti, kazali da ga ipak ne bi obišli.

Brod ide u suhi dok

Prije prijema prvih posjetilaca Galeb mora u suhi dok. Osim sanacije oštećenja nastalih u februaru nakon sudara s turskim brodom, bit će obavljeni dodatni pregledi trupa i radovi potrebni za dobijanje svjedodžbi Hrvatskog registra brodova, piše N1.

Privremeni pročelnik Upravnog odjela za kulturu Renato Kostović rekao je da će objedinjavanje svih radova u jednom postupku javne nabavke smanjiti troškove jer brod neće dva puta odlaziti u remont.

Istovremeno, u Muzeju grada Rijeke nastavlja se uređenje buduće postavke. Postavljaju se grafički elementi, vitrine i multimedijalna oprema, dok se završavaju stolarski radovi. Kustosica Franka Toljanić ističe da je cilj bio sačuvati autentičan izgled broda, zbog čega su restaurirani namještaj, rasvjeta, zavjese, podovi i ostali originalni elementi.

Od početka projekta rokovi završetka više puta su pomjerani, a troškovi su porasli na gotovo 22 miliona eura. Uprkos tome, Kostović tvrdi da je završetak obnove blizu i najavljuje da bi muzejski brod do kraja godine trebao biti u punoj funkciji. Ponude na novom tenderu očekuju se početkom augusta, kada će biti poznat konačan iznos novih radova.

Od broda za banane do muzeja

Galeb je izgrađen početkom tridesetih godina prošlog stoljeća u Italiji pod imenom RAMB III za prijevoz banana i drugog južnog voća iz italijanskih afričkih kolonija. Tokom Drugog svjetskog rata služio je kao pomoćna krstarica i transportni brod Kraljevine Italije, a 1941. godine torpediran je u Bengaziju.

Nakon kapitulacije Italije 1943. godine preuzela ga je nacistička Njemačka i preimenovala u Kiebitz. Kao minopolagač u sjevernom Jadranu postavio je hiljade mina, prije nego što ga je 5. novembra 1944. godine u riječkoj luci potopila savezničko zrakoplovstvo.

Brod je izvađen s dna mora 1947. godine i obnovljen u pulskom Uljaniku, gdje je postao školski brod ratne mornarice. Ubrzo je dobio ime Galeb i postao ploveća rezidencija predsjednika tadašnje FNRJ Josipa Broza Tita.

Historičari ga često nazivaju “brodom mira” i važnim instrumentom tadašnje jugoslavenske diplomatije. Nakon 1953. godine Tito je Galebom obišao brojne zemlje Afrike i Azije kao jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih. Prvo putovanje bilo je u Veliku Britaniju, a potom su uslijedile posjete Egiptu, Etiopiji, Tunisu, Alžiru, Indoneziji i Burmi, današnjem Mjanmaru. Tokom godina na brodu je boravilo više od stotinu državnika te brojne poznate ličnosti iz politike i kulture.

Tokom devedesetih Galeb je propadao na vezu u Crnoj Gori. Nakon prodaje grčkom brodovlasniku Johnu Paulu Papanicolauu trebao je biti pretvoren u luksuznu jahtu, ali je projekt propao zbog bankrota vlasnika. Grad Rijeka kupio je brod 2009. godine za oko 800.000 kuna.

Galeb je potom proglašen zaštićenim kulturnim dobrom. Obnova se finansira s oko četiri miliona eura iz fondova Evropske unije i oko 11 miliona eura iz budžeta Grada Rijeke, dok je ukupna vrijednost projekta narasla na 22 miliona eura.

Muzej na vodi prvobitno je trebao biti otvoren 2020. godine, kada je Rijeka bila Evropska prijestolnica kulture, ali je otvaranje više puta odgađano. Plan je da Galeb bude trajno privezan uz riječki Molo Longo, a muzejska postavka podijeljena je na tri cjeline: dio posvećen Titu i Pokretu nesvrstanih, mornaričku historiju broda te njegov originalni Fiatov pogonski stroj.