Ko će naslijediti Huseina ef. Kavazovića na čelu Islamske zajednice BiH

Islamska zajednica ima veliki uticaj među Bošnjacima u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji i Sandžaku, odnosno Srbiji, ali i u dijaspori diljem planeta

Reisu-l-ulema se bira na mandat od sedam godina, a može biti obnovljen i za dodatnih sedam. Biografije do sada evidentiranih kandidata su veoma bogate, što je i potrebno za budućeg reisa.

Prof. dr. Nedžad ef. Grabus predaje tesavvuf i uporedne religije na Fakultetu islamskih nauka (FIN) u Sarajevu. Bio je muftija ljubljanski (Slovenija), gdje je vodio izgradnju veleljepnog Islamskog centra. Poznat je po bogatom akademskom radu i angažmanu na polju afirmacije islama u Evropi i svijetu. U njegove posebne zasluge ubraja se izgradnja Islamskog kulturnog centra i džamije u Ljubljani, kada je zaista odigrao ključnu ulogu u realizaciji iznimno zahtjevnog projekta, osiguranju dozvola, finansijskoj podršci i uspješnom pozicioniranju ovog značajnog objekta na kulturnoj mapi Evrope. Muftija Grabus je više puta isticao kako je centar koncipiran kao mjesto dijaloga, otvorenosti i susreta različitih kultura, jer spaja tradicionalne islamske vrijednosti s evropskim načinom života, služeći kao duhovni i kulturni centar. Ovaj projekt je prepoznat kao jedinstveno umjetničko djelo i biser muslimanske arhitekture u Evropi. Naglašavajući i sam koliko je ponosan na taj period, kazao je: “Čovjek snuje, Bog određuje”.

Hfz. dr. Mensur ef. Malkić je aktuelni direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZBiH. Dugogodišnji je hafiz i profesor Kur’ana na FIN-u, a obnašao je i odgovornu dužnost glavnog imama Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.

Mr. Salem ef. Dedović je muftija mostarski od 2014. Svoju karijeru u IZBiH gradio je kroz rad u ovom muftijstvu, a prepoznatljiv je po aktivnom angažmanu na očuvanju i razvoju džemata u teškim socijalnim i društvenim okolnostima u Hercegovini. Mostarski muftija slovi za osobu koja ne izbjegava komentarisati političke probleme, uključujući stanje u Mostaru.

Predsjednik Sabora Islamske zajednice Edhem Bičakčić objašnjava da se postupak evidentiranja obavlja u osamnaest okruga.

– U BiH osam, zatim u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i sedam u inostranstvu, u Americi, Australiji i pet u Evropi, pojašnjava Bičakčić i dodaje: “Nakon ovog postupka evidentiranja kandidata, u toku avgusta, za one koji zadovolje kriterijume koji su propisani Ustavom Islamske zajednice biće zatraženo da ponude program aktivnosti za funkciju reisu-l-uleme, a ukoliko bude evidentirano više od tri kandidata, onda će se obaviti sjednica Sabora 5. septembra i tajnim glasanjem će Izborno tijelo svesti izbor na tri kandidata.

Istaknuti alim

– Ukoliko budu dva ili tri kandidata, neće biti potrebe za sjednicom Sabora, pojašnjava Bičakčić.

Prema Pravilniku, za reisu-l-ulemu može biti kandidovan istaknuti alim koji posjeduje srednje i visoko islamsko obrazovanje, koji je obavljao dužnost u Islamskoj zajednici najmanje 15 godina i koji je svojim ponašanjem stekao opšti ugled i povjerenje pripadnika i članova Islamske zajednice, te koji nije mlađi od 40 godina, ni stariji do sedamdeset.