Neočekivan zaokret na Bliskom istoku: Zaljevske države za iranski prijedlog

Oman je dobio podršku zaljevskih država za prijedlog prema kojem bi Iran mogao naplaćivati dobrovoljne naknade za prolazak kroz Hormuški moreuz.

Cilj ovog prijedloga je deblokirati trgovinu naftom, koja je poremećena zbog američko-izraelskog rata protiv Irana, piše Reuters, a prenosi Index.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je tokom vikenda iznenada prekinuo dvosedmičnu kampanju bombardovanja, izjavio je da se s Iranom vode “dobri razgovori”. Istovremeno je upozorio da bi američki napadi mogli biti nastavljeni ukoliko pregovori ne uspiju.

S druge strane, Iran negira da želi obnoviti pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Washington je početkom mjeseca pokrenuo novi talas bombardovanja s ciljem slabljenja iranske kontrole nad Hormuškim moreuzom. Prije sukoba, kroz taj pomorski prolaz transportovalo se oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa.

Iran je nakon američkih i izraelskih napada 28. februara praktično zatvorio moreuz za sve brodove osim svojih. Sporazumom između SAD-a i Irana prošlog mjeseca prolaz je djelimično otvoren, ali je početkom jula dogovor propao, nakon čega je Iran otvorio vatru na brodove koji su koristili plovni put bez odobrenja Teherana.

Teheran je ranije izrazio želju da zajedno s Omanom upravlja Hormuškim moreuzom i naplaćuje brodovima naknade za usluge. Washington traži povratak na sistem slobodne i besplatne plovidbe te smatra da bi obavezne naknade bile protivne međunarodnom pravu.

Prema omanskom prijedlogu, Iran ne bi imao isključivu kontrolu nad moreuzom, a naknade bi bile dobrovoljne, navodi Reuters pozivajući se na izvor upoznat s pregovorima. Takav model bio bi sličan onom u Malajskom moreuzu, gdje Indonezija, Malezija i Singapur od brodova traže dobrovoljne doprinose za finansiranje sigurnosti plovidbe, zaštite okoliša te akcija traganja i spašavanja.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi u ponedjeljak je o situaciji u Hormuškom moreuzu razgovarao s ministrima vanjskih poslova Omana i Saudijske Arabije. U saopćenju iranskog ministarstva naglašena je važnost regionalne saradnje.

Trump je obustavio posljednju kampanju zračnih udara nakon što su mu vojni komandanti poručili da je takva strategija iscrpljena. Tokom 13 noći američkog bombardovanja u Iranu je poginuo veliki broj ljudi, uništeni su mostovi, tuneli na jugu zemlje i brojni vojni objekti.

Iran je odgovorio napadima na američke baze u susjednim državama, u kojima su poginula četiri vojnika, kao i udarima na civilnu infrastrukturu u zaljevskim državama. Teheran tvrdi da je riječ o odmazdi zbog američkih napada na civilne ciljeve.

Iranske vlasti poručile su da će se suzdržati od novih napada sve dok to bude činio i Washington. Uprkos tome, u ponedjeljak su zabilježeni napadi dronovima u Jordanu, Saudijskoj Arabiji i na sjeveru Irana, dok je Jordan u utorak saopćio da je oborio još jednu bespilotnu letjelicu.

Trump je u obraćanju u ponedjeljak izrazio optimizam da bi mogao biti postignut dogovor kojim bi bio okončan petomjesečni sukob. Ipak, ponovio je da će američki napadi biti nastavljeni ako pregovori propadnu.

“Mislim da postoji dobra šansa da se nešto dogodi. Ako se dogodi, odlično. Ako ne, vratit ćemo se onome što smo radili prije dva dana”, rekao je Trump.

Iran tvrdi da nije tražio nove pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama te optužuje Washington za kršenje prošlomjesečnog sporazuma o okviru za mirovne razgovore.

Trump bi se danas u Washingtonu trebao sastati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Iako je Izrael učestvovao u početnoj kampanji bombardovanja, nije bio dio kasnijih mirovnih pregovora, a odnosi dvojice lidera posljednjih sedmica postali su napeti. Trump je, prema navodima, morao obuzdavati Netanyahua u namjeri da napadne ciljeve u Libanu kako ne bi dodatno zakomplikovao pregovore s Teheranom.

Prekid američkog bombardovanja tokom vikenda doveo je do pada cijena nafte za oko osam posto u ponedjeljak, a taj trend nastavljen je i u utorak. Cijena barela nafte Brent pala je za više od 2,5 posto i iznosila je oko 86 dolara.

Washington i Teheran su u junu postigli dogovor o okviru budućih pregovora, koji bi trebali biti održani do kraja augusta kako bi se riješila ključna pitanja, uključujući iranski nuklearni program.

Međutim, i dalje postoje neslaganja oko tumačenja dijela memoranduma koji se odnosi na Hormuški moreuz.

Washington tvrdi da dokument garantuje slobodnu plovidbu, dok Iran smatra da mu daje pravo nadzora nad tranzitom.