Uvoz hrane “pojeo” 5,5 milijardi KM: Domaće farme nestaju, a police pune tuđe robe

Bosna i Hercegovina je prošle godine za uvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda potrošila čak 5,5 milijardi KM, pokazuju informacije predočene u petak Vijeću ministara BiH. Istovremeno je na strana tržišta izvezla proizvode vrijedne nepunih 1,3 milijarde KM. Razlika od 4,2 milijarde KM pokazuje koliko je zemlja postala zavisna od hrane proizvedene izvan njenih granica.

Ta ovisnost raste već sedmu godinu zaredom i još se ne nazire kraj. Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH govore da domaći izvoz pokriva svega 23,7 posto uvoza. To praktično znači da na svaku marku zarađenu izvozom hrane potrošimo više od četiri marke za njen uvoz. 

Prepušteni tržištu

Za potrošače je takav odnos vidljiv na policama, gdje uvozno potiskuje domaće. Za poljoprivrednike to znači da je njihova proizvodnja odavno izgubila bitku s uvozom na koju vlasti nemaju ama baš nikakav odgovor. Farmeri godinama ukazuju na niske otkupne cijene, skupe repromaterijale, neizvjesno tržište i podsticaje koji ne prate rast njihovih troškova. 

Kada proizvodnja prestane donositi zaradu, smanjuje se broj grla, gase se proizvodnje i već su zatvorene desetine porodičnih farmi. Istovremeno, prošle godine uvezeno je svježeg i smrznutog goveđeg mesa vrijednosti čak 346,1 milion KM. I mada je uvezena količina smanjena, vrijednost uvoza mesa je porasla, što još samo pokazuje da BiH istu zavisnost sada plaća skuplje. 

Raste i uvoz osnovnih sirovina, prvenstveno pšenice i kukuruza. Vrijednost uvoza žitarica povećana je za 34,5 miliona KM ili 14,1 posto. Uvoz povrća porastao je za 16 miliona KM, a količina izvezenog domaćeg povrća smanjena je za 27,4 posto. Domaći farmeri gube prihod zbog nevremena i suše ovog ljeta, a vlasti ni na koji način ne reaguju. Nedostatak hrane na tržištu dalje će se nadoknađivati novim uvozom. Tako se zatvara krug u kojem domaća proizvodnja slabi, zavisnost od uvoza raste, a građani plaćaju sve skuplju hranu.

Nikakva podrška

Federacija BiH je za podršku poljoprivredi u 2026. godini predvidjela 190 miliona KM. Međutim, analize pokazuju da je sistem podjele poticaja takav da poticaji ne dolaze do onih kojima je zaista potreban. Netransparentnost sistema otvara sumnju na sistemsku korupciju. Poljoprivrednicima su potrebni ciljani podsticaji, siguran otkup i zaštita od naglih poremećaja cijena, a ne ovakav sumnjiv i netransparentan sistem. Nedovoljno je hladnjača, skladišta, sistema za navodnjavanje i dugoročnih ugovora koji bi proizvođačima garantirali otkup. Zbog toga se javljaju viškovi domaćih proizvoda koje farmeri ne mogu prodati, a sve više uvozimo istu ili sličnu robu.

Nema strategije

Agencija za statistiku BiH potvrdila je da ni tokom 2025. godine nije proveden popis poljoprivrede. Bez pouzdanih podataka o broju gazdinstava, raspoloživom zemljištu, stočnom fondu i proizvodnim kapacitetima teško je utvrditi šta zemlji nedostaje, a čega proizvodi dovoljno. Još je teže praviti dugoročnu strategiju. 

Sve dok se proizvodnja bude planirala bez potpunih podataka, domaće farme gasile, a manjak hrane nadoknađivao uvozom, račun će plaćati i proizvođači i potrošači.