Merlinovi koncerti donijeli rekorde u turizmu i otvorili pitanje: Da li je Sarajevo spremno za događaje svjetskog ranga?

Tri dana spektakla, oko 200 hiljada posjetilaca i pune ulice Sarajeva. Merlinovi koncerti donijeli su gradu veliki turistički zamah, ali i ukazali na infrastrukturne izazove. Šta je Sarajevo položilo, a gdje još ima prostora za napredak, pogledajte u prilogu Dragice Pejaković.

Tri rasprodana koncerta Dine Merlina pretvorila su Sarajevo u regionalni muzički centar. Tokom tri dana glavni grad BiH posjetilo je oko 200 hiljada ljudi. Iz Turističke zajednice poručuju da upravo ovakvi događaji pokazuju koliko koncerti doprinose razvoju turizma.

“To je ono čemu težimo, pogotovo vansezonalnosti. Da pokušavamo da zadržimo ljude, prvo da dođu onda da ih zadržimo, to su kulturna dešavanja, sportska, koncerti, festivali, da dođu da se provedu, ostanu dan dva duže. U tome smo uspjeli za prvih 5-6 mjeseci, imali smo malo veći priliv dolazaka, ali smo imali preko 10% noćenja, što je jako veliki uspjeh”, poručuje Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice KS.

Da bi ovakav spektakl protekao bez većih problema, na terenu je bilo angažovano oko 200 policajaca, 15 ekipa Hitne pomoći, 45 ljekara, vatrogasci i komunalne službe. Ali masovni događaji ponovo su otvorili pitanje ima li Sarajevo infrastrukturu kakvu zahtijevaju koncerti svjetskog ranga? Jedan od prijedloga već duži niz godina je izgradnja koncertne dvorane na Marijin dvoru.

“Napravilo bi se to da Sarajevo dobije dvoranu za koncerte, koja je istovremeno izvanredna za tehničke projekte, za snimanje u najboljoj akustici, najboljih muzičkih predstava i koncerata, a s druge strane poseban je interes da imamo i mi jedan multimedijalan koncertni prostor kako imaju drugi evropski centri. Stadion je u izuzetnim prilikama i zaista je lijepo što smo imali to, ali je drugačija kulturna infrastruktura”, ističe Ibrahim Spahić, direktor festivala Sarajevska zima.

Veliki broj posjetilaca još jednom je ukazao i na saobraćajne probleme. Stručnjaci smatraju da bi završetak transverzala, zajedno s izgradnjom novih podzemnih i nadzemnih garaža, značajno rasteretio grad, ne samo tokom velikih manifestacija nego i u svakodnevnom saobraćaju.

“Znam da su u Sarajevu u toku izgradnje transverzala, mislim da su one isprojektovane i treba ubrzano krenuti sa realizacijom, odnosno završetkom transverzala, kako bi se rasteretio saobraćaj, odnosno tim transverzalama bi se otvorili određeni saobraćajni tokovi i djelimično normalizovao saobraćaj u glavnom gradu BiH”, smatra saobraćajni stručnjak, Adis Imamović.

Uz saobraćaj, izazov ostaje i komunalna infrastruktura. Tokom ljetne turističke sezone prepuni kontejneri i otpad često ostavljaju loš utisak, zbog čega su potrebni dodatni kapaciteti i dugoročnija rješenja.

“Sad smo imali koncert Dine Merlina tri dana, mi smo radili prekovremeno, ali morate shvatiti, toliki broj ljudi koliki imamo, ne možemo odjednom povećati broj ljudi. Došli smo na ideju kako bi možda mogli riješiti, ako sve bude administrativno u redu sa općinom Centar, pozvaćemo ih da izgradimo jednu dodatnu podzemnu nišu, koja neće biti ružna za oko, koja će spriječiti širenje neugodnih mirisa na jednoj lokaciji gdje se trideset godina pravi divlja deponija”, navodi direktor KJKP Rad, Emir Dobrača.

Merlinovi koncerti pokazali su da Sarajevo može biti domaćin događajima koji okupljaju stotine hiljada ljudi. Ali su istovremeno otvorili i pitanje koliko grad mora još ulagati kako bi budući spektakli bili još uspješniji.