Cijene hrane ponovo rastu, stiglo upozorenje za građane: Poskupjeli pšenica, kukuruz, šećer i biljna ulja

Cijene hrane na svjetskom tržištu blago su porasle u julu pod utjecajem toplotnih valova, rasta cijena energije i geopolitičkih napetosti, pokazuju najnoviji podaci Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena najvažnijih prehrambenih proizvoda kojima se trguje na svjetskom tržištu, u julu je u prosjeku iznosio 131,1 bod. To je za 0,6 posto više nego u junu i jedan posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.Najveći rast zabilježen je kod žitarica.

FAO-ov indeks cijena žitarica porastao je za 3,4 posto u odnosu na juni, čime je nadoknađen pad iz prethodnog mjeseca. U odnosu na juli prošle godine, cijene žitarica više su za 6,9 posto.Cijena pšenice skočila je za 5,8 posto, prvenstveno zbog poremećaja u izvozu iz crnomorske regije i zabrinutosti da bi ekstremne vrućine mogle smanjiti prinose u ključnim zemljama proizvođačima.

 Poskupio i kukuruz

Kukuruz je poskupio za 3,6 posto usljed toplog i suhog vremena u dijelovima Sjedinjenih Američkih Država, ali i zbog rasta cijena energije izazvanog pojačanim geopolitičkim napetostima. Cijene riže ostale su gotovo nepromijenjene.Značajan rast zabilježen je i kod biljnih ulja. Njihov indeks porastao je za dva posto i dostigao najviši nivo od juna 2022. godine. Palmino ulje poskupjelo je zbog snažne potražnje iz indonezijskog sektora biodizela i viših cijena sirove nafte, dok je rast cijena sojinog ulja posljedica velike potražnje u SAD-u i na svjetskom tržištu. S druge strane, cijene suncokretovog i uljane repice zabilježile su pad.

Na rast cijena utjecala suša

Šećer je u julu poskupio za 5,6 posto. Na rast cijena uticala je dugotrajna suša u Evropskoj uniji, nepovoljni vremenski uslovi povezani s fenomenom El Niño u Aziji, ali i očekivanja veće potražnje za etanolom u Brazilu nakon privremenog povećanja njegovog udjela u benzinu.Za razliku od većine prehrambenih proizvoda, cijene mesa zabilježile su prvi pad ove godine. FAO-ov indeks mesa smanjen je za 2,8 posto u odnosu na rekordni nivo iz juna.Pojeftinili su perad i svinjsko meso zbog veće ponude i slabije globalne potražnje. Blago su pale i cijene govedine usljed smanjene potražnje iz Azije, dok je ovčije meso dostiglo rekordno visoku cijenu zbog ograničene ponude iz zemalja Oceanije.

Pad cijena mlječnih proizvoda

Pad cijena zabilježili su i mliječni proizvodi. FAO-ov indeks smanjen je za 0,7 posto, pri čemu su pojeftinili maslac te punomasno i obrano mlijeko u prahu. Izuzetak je sir, čija je cijena prvi put u godinu dana porasla zbog manje proizvodnje mlijeka u Evropskoj uniji.U najnovijem izvještaju Food Outlook FAO navodi da bi globalna proizvodnja hrane u sezoni 2026/27. trebala ostati na historijski visokom nivou, iako nešto nižem nego prošle godine.Ipak, organizacija upozorava da će daljnja kretanja na tržištu u velikoj mjeri zavisiti od vremenskih prilika, posebno utjecaja fenomena El Niño, ali i od cijena energije i đubriva, geopolitičkih napetosti te neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini.