Spremaju se promjene za radnike u FBiH: Novi zakon mijenja pravila o godišnjem odmoru

Različiti stavovi o sedmičnim slobodnim danima

Pravila o radnom vremenu i korištenju godišnjeg odmora u Federaciji Bosne i Hercegovine mogla bi biti značajno izmijenjena novim Zakonom o radu, koji je upućen Vladi FBiH na usvajanje. Najavljene promjene dolaze u vrijeme sve češćih pritužbi radnika iz privatnog sektora na broj slobodnih dana, trajanje godišnjeg odmora i pojedine prakse poslodavaca.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP) kazao je da bi novi propis trebao preciznije urediti radno vrijeme, ojačati mehanizme kontrole i donijeti fleksibilnija pravila za korištenje godišnjeg odmora, prenosi Klix.

Jedna od promjena odnosi se upravo na način korištenja odmora. Važeće rješenje omogućava njegovu podjelu na najviše dva dijela, dok bi radnici prema novom zakonu, u dogovoru s poslodavcem, godišnji odmor mogli koristiti u više navrata.

Predviđeno je i povećanje broja dana odmora za pojedine kategorije zaposlenih. Prema najavljenom rješenju, majke bi, primjerice, trebale dobiti po jedan dodatni dan godišnjeg odmora za svako rođeno dijete.

Novi zakon trebao bi donijeti i strožije kazne za poslodavce te veća ovlaštenja inspekcijskim organima.

Prema informacijama kojima raspolažu nadležni, u pojedinim djelatnostima radnici imaju samo jedan slobodan dan sedmično, dok se bilježe i slučajevi godišnjih odmora kraćih od zakonom zagarantovanih najmanje 20 radnih dana.

Posebno problematični su navodi da pojedini poslodavci od zaposlenih zahtijevaju da naknadno odrade dane koje su koristili kao godišnji odmor.

Važeći Zakon o radu FBiH garantuje najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora. Puno radno vrijeme od najviše 40 sati može biti raspoređeno na pet ili šest dana u sedmici.

Iako je takav model zakonski dozvoljen, pitanje dva slobodna dana sve češće se pojavljuje u raspravama o položaju radnika. U brojnim razvijenim zemljama dvodnevni sedmični odmor već je uobičajena praksa, a koristi se i kao način privlačenja i zadržavanja zaposlenih.

Da dva slobodna dana u FBiH još nisu standard pokazuje i činjenica da ih pojedini poslodavci u oglasima za posao navode kao pogodnost.

Ovo pitanje dodatno je dobilo na značaju nakon uvođenja neradne nedjelje u sektoru trgovine prije gotovo dvije godine.

Od kantonalnih inspekcija zatraženi su podaci o kontrolama provođenja prava na sedmični i godišnji odmor, ali odgovori nisu dostavljeni. Iz pojedinih inspekcija navedeno je da su nadležni inspektori trenutno na godišnjim odmorima, dok se ostale nisu oglasile.

Predstavnik Grupacije trgovine pri Udruženju poslodavaca FBiH Ramiz Mušić smatra da većina kompanija poštuje zakonsku obavezu prema kojoj radnik mora imati najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora.

Prema njegovim riječima, to se odnosi i na djelatnosti poput trgovine, ugostiteljstva i građevinarstva, koje se često spominju kada se govori o mogućim kršenjima prava zaposlenih.

Mušić je naglasio da Udruženje poslodavaca ne podržava kršenje propisa te je pozvao kompanije da radnicima omoguće prava koja im pripadaju.

Također je naglasio da poslodavac nema pravo zahtijevati da zaposleni naknadno odrađuje godišnji odmor. Eventualno povećanje zakonskog minimuma godišnjeg odmora, prema njegovom mišljenju, trebalo bi urediti novim zakonom kroz razgovore poslodavaca, sindikata i nadležnog ministarstva.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović, s druge strane, smatra da bi zaposlenima trebalo osigurati dva slobodna dana tokom sedmice, bez obzira na to koji bi to dani bili.

Najavio je da će sindikat nastojati ovo pitanje urediti kroz nove kolektivne ugovore.

Broj dana godišnjeg odmora može zavisiti od radnog staža, stručne spreme i drugih kriterija propisanih kolektivnim ugovorima. Među njima je i status bivšeg pripadnika Oružanih snaga, na osnovu kojeg se mogu ostvariti dodatna tri do četiri dana.

Kurtović je naveo i da je maksimalno trajanje godišnjeg odmora kroz kolektivne ugovore povećano sa 30 na 36 radnih dana.

Sindikat, kako je poručio, neće tolerisati praksu prema kojoj zaposleni nakon povratka s godišnjeg odmora mora naknadno odraditi iskorištene dane.

Ministar Adnan Delić podsjetio je da trenutni propisi dopuštaju raspoređivanje radnog vremena na šest dana, ali uz obavezna najmanje 24 sata neprekidnog odmora i maksimalno 40 sati rada sedmično.

Potvrdio je i da je naknadno odrađivanje godišnjeg odmora nezakonito. Prekovremeni rad moguć je samo u situacijama koje predviđa zakon, pri čemu mora biti evidentiran i adekvatno plaćen.

Kada je riječ o godišnjem odmoru, njegov prvi dio prema sadašnjim pravilima mora trajati najmanje 12 radnih dana. Poslodavac određuje raspored njegovog korištenja uzimajući u obzir organizaciju rada, ali i interese zaposlenika.

Delić je kazao da Ministarstvo do sada nije direktno zaprimilo prijave zaposlenih zbog zahtjeva da odrađuju godišnji odmor. Pritužbe na eventualna kršenja radničkih prava prosljeđuju se nadležnim inspekcijama, od kojih se potom traže informacije o poduzetim mjerama.

Kao primjer naveo je mostarsko preduzeće “Komunalno”, gdje je nakon prijave sindikata izvršen inspekcijski nadzor. Utvrđene su nepravilnosti u proceduri otkaza za 18 radnika te je naloženo njihovo otklanjanje.

Jedan od problema u provođenju kontrole, prema riječima ministra, jeste nedovoljan broj inspektora rada. Zbog toga je od Vlade FBiH i nadležnih inspekcijskih organa zatraženo povećanje kadrovskih kapaciteta.

Delić je pozvao zaposlene da prijavljuju slučajeve kršenja svojih prava, dok bi novi Zakon o radu, prema najavama, trebao donijeti efikasnije mehanizme kontrole i sprečavanja zloupotreba.