Povećan broj pacijenata u Sarajevu zbog stomačnih tegoba: Ljekari upozoravaju na ljetne infekcije

Ljetni period pogoduje širenju infekcija

U sarajevske zdravstvene ustanove posljednjih dana javlja se povećan broj građana zbog probavnih tegoba, a među pacijentima ima i djece i odraslih. Mučnina, povraćanje i proljev najčešći su simptomi, dok se kod pojedinih osoba pojavljuju temperatura, glavobolja, izražena slabost i dehidracija.

Povećan broj pacijenata bilježi Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, dok iz JU Dom zdravlja KS također navode da se građani sa simptomima koji mogu ukazivati na stomačnu virozu javljaju u ambulante porodične medicine i pedijatrijske dispanzere, prenosi Faktor.

Dr. Nejra Jonuz-Gušić, specijalista urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS, kaže da među pacijentima ima dosta osoba koje su se nedavno vratile s mora, ali i stranih turista koji tokom boravka u Sarajevu traže medicinsku pomoć.

“Šarolika je populacija koja ima slične ili iste simptome. Rekla bih da je podjednaka navala na pedijatrijsku i ambulantu za starije osobe”, kazala je Jonuz-Gušić.

Pojava gastrointestinalnih infekcija tokom ljetnih mjeseci nije neuobičajena, a jedan od mogućih uzročnika su virusi.

Jonuz-Gušić navodi rotavirus kao jednog od čestih uzročnika gastrointestinalnih tegoba, uz napomenu da se pacijenti s blažim simptomima u hitnim službama i bolnicama uglavnom ne testiraju, pa se ne može za svaki pojedinačni slučaj potvrditi konkretan uzročnik.

“U Hitnoj pomoći u bolnicama pacijenti sa lakšom kliničkom slikom ne testiraju se, što znači da u svim slučajevima nemamo dokaza da je riječ o rotavirusu. Međutim, prateći smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o kretanju virusa, po simptomatologiji ljekar izražava sumnju da se radi o virozi”, objasnila je.

Prema njenim riječima, rotavirusi se brzo prenose, a inkubacija traje oko 12 sati.

Ipak, virusi nisu jedini razlog zbog kojeg tokom ljeta može doći do probavnih problema. Visoke temperature ubrzavaju kvarenje namirnica, zbog čega neadekvatno čuvana ili pripremljena hrana predstavlja dodatni rizik.

Čak i svježe voće i povrće može se brzo pokvariti, pa jedan neispravan plod može biti dovoljan da izazove zdravstvene tegobe.

Među bakterijama koje mogu izazvati crijevne infekcije tokom ljeta Jonuz-Gušić posebno izdvaja salmonelu. Rizik može predstavljati konzumiranje kontaminirane piletine, jaja, majoneze i mesa koje je duže vrijeme izloženo visokim temperaturama.

“Klinička slika, usljed zaraze sallmonellom, puno je teža nego kod viroza, a prate je visoka temperatura, povraćanje, proliv, dehidriranost, pa čak i krv u stolici”, naglasila je.

Potencijalni uzročnik trovanja hranom je i zlatni stafilokok, odnosno Staphylococcus aureus. Do kontaminacije hrane može doći tokom njene pripreme preko kože ili sluznice osobe koja je nosilac bakterije.

Poseban problem predstavlja enterotoksin koji ova bakterija može proizvesti u hrani, a koji je otporan na zagrijavanje i kraću termičku obradu.

Rizik se povećava kada pripremljena hrana dugo ostane na sobnoj temperaturi i sporo se hladi, jer takvi uslovi pogoduju razmnožavanju bakterija.

Ljekari zbog toga tokom toplih dana preporučuju lakše obroke, uz poseban oprez prilikom kupovine, čuvanja i pripremanja svih lako kvarljivih namirnica.

Kod blažih simptoma stomačne viroze nije uvijek potrebno odmah odlaziti ljekaru. Iz Hitne pomoći preporučuju odmor, nadoknadu izgubljene tečnosti i elektrolita te laganu hranu koja neće dodatno opteretiti probavni sistem.

Voda, nezaslađeni čajevi, prepečeni hljeb i riža kuhana u vodi neke su od preporučenih opcija.

“Osnovno pravilo je da kada osoba povrati, u narednih sat do dva ništa ne unosi u organizam. Nakon tog vremena može pomalo, gutljaj po gutljaj, piti nezaslađeni čaj kako bi se izbjeglo ponovno povraćanje”, kazala je Jonuz-Gušić.

Kod proljeva se, prema njenim riječima, primjenjuje sličan princip uz nadoknadu tečnosti, probiotike i terapiju koju je propisao ljekar.

Ukoliko se pojave visoka temperatura i izražena opća slabost, preporuka je potražiti medicinsku pomoć, posebno kada je riječ o djeci i starijim osobama.

Održavanje lične higijene, čistoće prostora i pravilno rukovanje namirnicama među najvažnijim su mjerama za smanjenje rizika od crijevnih infekcija.

“Redovno pranje ruku, lica i radnih površina ključan je faktor kako bi se izbjegle crijevne infekcije”, savjetovala je Jonuz-Gušić.

Voće i povrće potrebno je temeljito prati pod mlazom vode, dok pripremljena hrana, prema njenim riječima, ne bi trebala ostajati na sobnoj temperaturi duže od jednog sata.

Mesne prerađevine, perad i jaja potrebno je dobro termički obraditi, dok se za ribu preporučuje da bude pripremljena svje