BiH otvorila vrata francuskom Proparcu: Domaćim kompanijama dostupni novi izvori finansiranja

Bosna i Hercegovina otvorila je vrata za djelovanje jedne od značajnijih evropskih razvojnih finansijskih institucija usmjerenih na privatni sektor, nakon što je Predsjedništvo BiH ratifikovalo sporazum kojim se uređuje osnivanje i djelovanje Francuske razvojne agencije (AFD), Proparca i Expertise Francea u našoj zemlji.

Odluka o ratifikaciji objavljena je u “Službenom glasniku BiH, Međunarodni ugovori”, čime je završen važan dio procedure nakon što je sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade Francuske potpisan 20. marta ove godine u Parizu.

Iako sporazum obuhvata tri institucije koje čine AFD grupu, za bh. privredu posebno je zanimljiv Proparco, finansijska institucija specijalizirana upravo za podršku privatnom sektoru.

Riječ je o finansijeru čije se poslovanje mjeri milijardama eura. Proparco je u 2025. godini imao rekordnih približno 3,2 milijarde eura novih aktivnosti, dok je cijela AFD grupa zabilježila 13,7 milijardi eura angažmana. Proparco je prošle godine prvi put premašio i cilj prema kojem svaki euro njegovog finansiranja treba mobilizirati najmanje jedan euro privatnog kapitala, na jedan euro Proparca mobilizirano je 1,13 eura privatnih investitora.

Šta Proparco zapravo radi

Za razliku od klasičnih razvojnih programa koji su prvenstveno usmjereni prema državama i javnom sektoru, Proparco je dio francuske AFD grupe zadužen za finansiranje privatnog sektora.

Kompanijama i finansijskim institucijama može ponuditi srednjoročne i dugoročne kredite, ulaganje u kapital, garancije, finansiranje trgovine i tehničku pomoć. Direktni krediti koje nudi kompanijama i finansijskim institucijama kreću se od tri do 100 miliona eura, a rok otplate može biti i do 20 godina.

To znači da uspostavljanje pravnog okvira za djelovanje Proparca u BiH ne treba posmatrati samo kao još jedan sporazum o međunarodnoj razvojnoj saradnji.

U praksi se otvara mogućnost da Proparco direktno finansira veće privatne projekte u BiH, ulaže u kompanije ili investicijske fondove, ali i da sarađuje s domaćim bankama preko kojih bi novac mogao biti dostupan malim i srednjim preduzećima.

Među oblastima koje Proparco finansira su energetika, infrastruktura, održiva industrija, poljoprivreda, zdravstvo, obrazovanje, pristupačno stanovanje i finansijska inkluzija.

Posebno je zanimljiv model saradnje s bankama. Proparco im može osigurati kreditne linije iz kojih one finansiraju domaće kompanije, ali može preuzeti i dio kreditnog rizika putem garancija. Time bankama postaje manje rizično kreditirati određene kategorije kompanija, što potencijalno omogućava veći obim finansiranja privatnog sektora.

Srbija pokazuje šta bi moglo uslijediti u BiH

Kako bi takav model mogao izgledati u praksi najbolje pokazuju projekti koje je Proparco već realizovao u susjednoj Srbiji.

Proparco je 2021. godine odobrio ProCredit banci u Srbiji kreditnu liniju od čak 50 miliona eura namijenjenu finansiranju malih i srednjih preduzeća, projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Procijenjeno je da bi kroz taj aranžman moglo biti finansirano oko 500 malih i srednjih kompanija, prvenstveno iz poljoprivrede, proizvodnje i trgovine.

Krajem 2024. godine napravljen je drugačiji aranžman s Banca Intesom u Srbiji. Proparco je osigurao garanciju vrijednu 23 miliona eura kojom pokriva 50 posto rizika kreditnog portfelja. Zahvaljujući tome, banka je mogla formirati portfolio od 46 miliona eura za finansiranje malih kompanija, posebno u poljoprivredi.

Još svježiji primjer dolazi iz marta ove godine. Proparco je 3Bank u Srbiji osigurao garanciju od 24 miliona eura, čime je omogućeno plasiranje do 48 miliona eura novih kredita malim preduzećima i poljoprivrednicima.

Najmanje polovina kredita iz ovog aranžmana bit će usmjerena prema korisnicima u područjima Srbije u kojima je stopa siromaštva viša od državnog prosjeka. Proparco je s istom bankom već 2024. godine imao kreditni aranžman vrijedan 7,5 miliona eura.

Upravo takvi primjeri pokazuju zašto bi dolazak Proparca mogao biti značajan i za BiH. Ne mora, naime, značiti da će domaća kompanija nužno direktno pregovarati s francuskom institucijom. Proparco može osigurati desetine miliona eura domaćoj banci ili preuzeti dio rizika, a banka zatim plasirati sredstva desetinama ili stotinama bh. kompanija.

AFD, Proparco i Expertise France imaju različite uloge

Sporazum koji je ratifikovalo Predsjedništvo BiH ne odnosi se samo na Proparco, već uspostavlja okvir za djelovanje kompletne AFD grupe.

Tri institucije imaju različite, ali međusobno povezane uloge. AFD prvenstveno sarađuje s javnim sektorom i civilnim društvom, Proparco je zadužen za privatni sektor, dok je Expertise France francuska agencija za međunarodnu tehničku saradnju. Takva struktura Francuskoj omogućava da istovremeno finansijski podržava javne projekte, privatne investicije i reforme odnosno jačanje institucija.

AFD grupa je samo tokom 2025. godine imala više od 1.120 novih projekata i poslovala je u više od 160 država, dok je 7,8 milijardi eura finansiranja bilo povezano s klimatskim projektima.

Ratifikacija sporazuma, naravno, ne znači da je BiH automatski dobila milijarde eura niti da su konkretni projekti već odobreni. Ona prije svega stvara institucionalni i pravni okvir unutar kojeg AFD, Proparco i Expertise France mogu razvijati svoje aktivnosti u BiH.

Također, iz same odluke o ratifikaciji ne proizlazi da Proparco sada automatski otvara zaseban ured ili osniva posebnu kompaniju u Sarajevu. Preciznije je govoriti o stvaranju uslova za njegovo formalno djelovanje i finansiranje projekata u Bosni i Hercegovini.

Koliki će stvarni ekonomski efekat biti zavisit će upravo od projekata koji će nakon uspostavljanja ovog okvira biti dogovoreni.

Iskustvo Srbije, međutim, pokazuje da Proparco u relativno kratkom periodu može uspostaviti saradnju s lokalnim bankama vrijednu desetine miliona eura i preko njih novac usmjeriti prema malim i srednjim kompanijama, poljoprivredi, energetici i drugim sektorima.

Za privredu BiH time se pojavljuje još jedan potencijalno značajan evropski izvor dugoročnog kapitala, posebno u trenutku kada su pristup povoljnijem finansiranju, energetska tranzicija i nove privatne investicije među ključnim ekonomskim izazovima zemlje.

(Klix.ba)